Nuklearna elektrana Gosgen i protesti protiv najčistijeg izvora energije. Foto: Wikimedia

Produžetak rada za Beznau: više od 60 godina na mreži 

Švajcarska kompanija Axpo je saopštila da će uložiti oko 400 miliona dolara u produženje rada nuklearne elektrane Beznau do 2033 godine

Nuklearna elektrana Gosgen i protesti protiv najčistijeg izvora energije. Foto: Wikimedia
Nuklearna elektrana Gosgen i protesti protiv najčistijeg izvora energije. Foto: Wikimedia

Nakon sveobuhvatnog pregleda, Axpo je 4. decembra 2024. odlučio da produži rad nuklearne elektrane Beznau do 2033. I uloži 350 miliona švajcarskih franaka, što je oko 400 miliona dolara. A to znači i da će 2033. Beznau biti na mreži 64 godine. 

U saoptenju se navodi da je Axpo je dao opsežna pojašnjenja i sproveo istrage. Takođe su konsultovani spoljni stručnjaci i dobavljači i vođeni su razgovori sa nadzornim organom (ENSI), dok je bezbednost bila glavni prioritet u ovim razmatranjima. 

Axpo je sada odlučio da blok 2 nuklearne elektrane ostane na mreži do 2032. godine, a blok 1 do 2033. Godine, nakon čega će biti demontirani. “Ova odluka je zasnovana na našoj društvenoj odgovornosti, kao i tehničkim, organizacionim, regulatornim i ekonomskim aspektima”, navodi se u saopštenju kompanije Axpo.

Axpo je u saopštenju  podsetio i da je Nuklearna elektrana Beznau je priključena na mrežu od 1969. godine i da proizvodi oko 6 teravat sati električne energije godišnje na bezbedan i ekološki prihvatljiv način. Veliki deo ove električne energije proizvodi se zimi što sve zajedno obezbeđuje električnu energiju za 1,3 miliona domaćinstava, navodi Axpo. 

Inače, u Švajcarskoj su operativne tri nuklearne elektrane – Beznau, Gösgen i Lajbštat – i one obezbeđuju oko 40 procenata potreba za električnom energijom. 2016 građani su odbacili inicijativu o zabranu nuklearne energije u potpunosti i njenom eleiminisanju (fazeout) do 2029. Ipak, od 2018 je na snazi moratorijum na izgradnju nuklearnih reaktora, ali je ranje ove godine vlada saopštila da planira da ovaj moratorijum ukine. A poslednja istraživanja javnog mnjenja pokazuju da švajcarci većinski podržavaju nuklearnu energiju. 

Navedimo još jednu specifičnost švajcarskog slučaja: švajcarski reaktori imaju neograničen resurs – dakle regulatorno telo izdaje dozvolu bez vremenskog oročenja i prema švajcarskim zakonima oni mogu da budu operativni sve dok je to operisanje sigurno, za razliku od većine ostalih država gde reaktorske jedinice obično dobijaju dozvole na trideset godina koje se onda produžavaju za po dvadeset ili deset godina, u Švajcarskoj reaktori rade bez ovih ograničenja. 

Prednost ovakvog sistema je u tome što reaktorske jedinice ne moraju da prolaze procese dozvola za produžavanje resursa, već se temeljne provere sistema dešavaju na osnovu realno postojećih operativnih karakteristika. 

U izvesnom smislu, mada ne u potpunosti, u Švajcarskoj je, dakle, na snazi ono što se zove “tehnološki neutralni” (technology neutral) pristup bezbednosti nuklearnih postrojenja što je pristup koji se pokušava uvesti i u ostalim delovima sveta. 

S.A.