Poseta TMI nakon incidenta. Foto: NRC, Flickr

Preminuo Džimi Karter, “najnuklearniji” predsednik SAD

Džimi Karter, predsednik Sjedinjenih Američkih Država, preminuo je prekjuče u svojoj sto prvoj godini, javili su mediji 

Poseta TMI nakon incidenta. Foto: NRC, Flickr
Poseta TMI nakon incidenta. Foto: NRC, Flickr

Džimi Karter je na čelu SAD bio od 1977. do 1981. godine i njegov je mandat pao u možda najnezgodnije vreme. Za vreme njegovom mandata SAD se nalazila u ozbiljnoj geopolitičkoj, ekonomskoj i energetskoj krizi: države OPEC-a su povećale cene nafte što je uslovilo skok maloprodajnih cena i ozbiljnu energetsku krizu u zemlji koja je bila oslonjena na do tada izuzetno jeftinu naftu sa bliskog istoka. 

Poseta TMI nakon incidenta. Foto: NRC, Flickr
Poseta TMI nakon incidenta. Foto: NRC, Flickr

Što se nas tiče, Karter je važan jer se iz nekoliko razloga može smatrati jednim od najnuklearnijih predsednika. Za njegovog mandata došlo je do prvog velikog incidenta kada je u elektrani Three Mile Island došlo do delimičnog topljenja reaktora marta 1979. godine. Do nesreće je došlo usled serije dizejnaerskih grešaka i grešaka operatera a Karter je elektranu posetio samo nekoliko dana nakon incidenta. Do ove nesreće, broj reaktora u SAD je rastao konstantno kao i instalirana snaga, ali nakon nje je počeo da stagnira i do dan danas je ostao manje više nepromenjen. 

Poseta TMI nakon incidenta. Foto: NRC, Flickr
Poseta TMI nakon incidenta. Foto: NRC, Flickr

No, nije slučajno to što je Karter bio poprilično miran prilikom ove posete: Kater je imao i ozbiljno iskustvo sa nuklearnim reaktorima i ranije. Od 1946. je bio oficir mornarice gde je deo vremena proveo i na dizel električnoj podmornici USS K-1 Barracuda, između ostalog i kao izvršni oficir (executive officer – “XO”), nakon čega je bio i student admirala Rikovera koji se smatra ocem američke nuklearne mornarice. Karter je u tom periodu prošao obuku i kao reaktorski oficir i trebalo je da bude deo prve posade druge nuklearne podmornice SAD USS Seawolf, ali je, zbog smrti oca, bio primoran da napusti mornaricu. 

Ipak, za vreme vojne službe, kao reaktorski oficir učestvovao je i u sanaciji nesreće eksperimentalnog NRX reaktora koja se desila 12 decembra 1952. godine. Karter je tada poslat kao deo tima koji se spustio u reaktorsku zgradu. Zbog ograničavanja opasnosti od radijacije, svaki član tima je u reaktorskoj sobi proveo po naviše 90 sekundi a Karterov zadatak je bio da zavrne jedan jedini šraf. 

S.A.