NS Savannah, prvi površinski brod na nuklearni pogon u SAD. Foto: Wikimedia Commons. By Elton Lord/Atomic Energy Commission - https://www.flickr.com/photos/nrcgov/14698777183/, Public Domain, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=65649274

Korak bliže komercijalizaciji: odobren konceptualni dizajn za teretne brodove na nuklearni pogon

Dva vodeća svetska klasifikaciona društva, britanski Lloyd’s Register i američki American Bureau of Shipping (ABS), izdala su “načelna odobrenja” (Approval in Principle – AiP) za konceptualne dizajne trgovačkih brodova nove generacije koji bi kao pogon koristili napredne nuklearne reaktore

NS Savannah, prvi površinski brod na nuklearni pogon u SAD. Foto: Wikimedia Commons. By Elton Lord/Atomic Energy Commission - https://www.flickr.com/photos/nrcgov/14698777183/, Public Domain, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=65649274
NS Savannah, prvi površinski brod na nuklearni pogon u SAD. Foto: Wikimedia Commons. By Elton Lord/Atomic Energy Commission – https://www.flickr.com/photos/nrcgov/14698777183/, Public Domain, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=65649274. NS (Nuclear Ship) Savannah, the first commercial nuclear power cargo vessel, en route to the World’s Fair in Seattle in 1962. Photo courtesy of National Archives and Records Administration.

Načelno odobrenje (AiP) predstavlja ključnu, prvu formalnu proceduru u pomorskoj industriji. Tokom ovog procesa, klasifikaciono društvo detaljno revidira dizajn i tehnologiju novog broda kako bi potvrdilo da je koncept u skladu sa međunarodnim propisima i bezbednosnim standardima, što otvara vrata za stvarni inženjerski razvoj i izgradnju.

Konkretno, Lloyd’s Register je izdao odobrenje za konceptualni dizajn velikog broda za isključivi prevoz automobila i kamiona (“Pure Car and Truck Carrier”), na kojem zajednički rade južnokorejski konzorcijum koji čine HD Hyundai Heavy Industries, HD Korea Shipbuilding & Offshore Engineering (HD KSOE), brodarska kompanija Hyundai Glovis, menadžment kompanija G-Marine Service i Korejski institut za istraživanje atomske energije (KAERI).

Studija se fokusirala na to kako reaktor sa rastopljenom soli (MSR – Molten Salt Reactor) može fizikalno i operativno da se integriše u trup velikog nosača vozila. Inženjeri su morali da reše kompleksne probleme:

  • Interni raspored i izolaciju reaktorskog sistema unutar trupa;
  • Projektovanje biološkog štita (oklopa) i njegov uticaj na raspored paluba i kapacitet vozila;
  • Uticaj mase i pozicije teškog reaktora na stabilnost, trim i balans broda na otvorenom moru;
  • Fleksibilnost pogonskog sistema i isporuku snage u poređenju sa klasičnim brodovima, s obzirom na to da su rute i lučka pristajanja za nuklearna plovila strogo ograničeni.

„Iako je nuklearna propulzija još uvek u ranoj fazi, ovaj projekat pokazuje važnost izgradnje tehničkog razumevanja već sada”, izjavio je Sung-Gu Park, predsednik Lloyd’s Register-a za severoistočnu Aziju.

Gotovo istovremeno, američki ABS izdao je načelno odobrenje za integraciju nuklearnog reaktora u pogonski sistem klasičnog teretnog broda. Ovaj dizajn razvio je Pomorski konzorcijum Tehnološkog instituta u Masačusetsu (MIT), inače najelitnijeg tehniškog univerziteta u svetu, u saradnji sa brodogradilištem HD KSOE i grčkom brodarskom grupacijom Capital Maritime Group.

Dizajn koji je razvio MIT specifičan je po tome što koristi posebnu sintetičku tečnost – čije karakteristike za sada ne znamo – za prenos toplote iz jezgra reaktora. Zahvaljujući tome, reaktor radi na pritisku koji je veoma blizu atmosferskom. To inženjerima omogućava da projektuju znatno tanje i lakše reaktorske posude, što dramatično olakšava modularnu fabričku izradu, transport i samu integraciju u brodski prostor.

„Nuklearna energija predstavlja jednu od najperspektivnijih alternativa tradicionalnim fosilnim gorivima. Kroz ovu uspešnu saradnju sa ABS-om i MIT-om, spremni smo da predvodimo tržište ekološki prihvatljivih plovila”, izjavio je Sangmin Park, potpredsednik istraživačke laboratorije za zelenu energiju u HD KSOE.

Kao i u slučaju vesti koju smo takođe danasobbjavili – i ovi projekti su direktna posledica ogromnog pritiska pod kojim se nalazi globalna pomorska industrija. Sa godišnjom potrošnjom od oko 350 miliona tona fosilnog goriva, komercijalna flota generiše oko 3% ukupne svetske emisije ugljen-dioksida.

A pošto su ciljevi Međunarodne pomorske organizacije (IMO) iz jula 2024. godine postavili jasnu granicu za postizanje neto nulte emisije do ili oko 2050. godine, vodeći brodari i brodogradilišta svesni su da konvencionalna goriva možda i nemaju dugoročnu budućnost. 

Izvor: World Nuclear News

S.A.