Foto: Wikimedia

Argentina: Nuklearna elektrana Atucha II dobila produženje operativne licence na 10 godina

Regulatorno telo za nuklearnu energiju Argentine (ARN) zvanično je produžilo operativnu licencu za nuklearnu elektranu Atuča 2 (Atucha II) do maja 2036. godine. Ovo produženje dolazi nakon rigoroznog procesa evaluacije, tehničke inspekcije i provere dokumentacije kojima je potvrđeno da postrojenje ispunjava sve bezbednosne uslove za pouzdan rad tokom narednih 10 godina

Foto: Wikimedia
Foto: Wikimedia

„Obnova ove licence predstavlja priznanje tehničkim i operativnim kapacitetima koje je razvila kompanija Nucleoeléctrica kako bi garantovala bezbedan rad usklađen sa najvišim regulatornim standardima“, izjavio je predsednik ove državne kompanije Huan Martin Kampos. On je istakao da ovaj korak konsoliduje stratešku ulogu elektrane u energetskom sistemu Argentine u trenucima rastuće globalne potražnje za energijom.

Jedinstvena tehnologija ali i decenijski zastoj u gradnji

Atuča (nadamo se da se tako kaže) 2 je jedinstveni teškovodni reaktor sa vodom pod pritiskom (PHWR) električne snage 693 megavata. U pitanju je specifičan i jedinstven dizajn nemačke kompanije Siemens-Kraftwerk Union, koji predstavlja uvećanu verziju prvog bloka na ovoj lokaciji – koji je, usput, i prvi reaktor koji je počeo da radi u Južnoj Americi. Koliko nam je poznato u pitanju je jedini komercijalni teškovodni reaktor izuzmu li se CANDU modeli. 

Istorijat ovog reaktora je izuzetno kompleksan i svedoči ponajpre o beskrajnim ekonomskim krizama kroz koje je Argentina prolazila i prolazi:

  • 1979–1981: reaktorski blok je naručen, a izgradnja je započeta 1981. godine kroz zajedničko preduzeće argentinske Nacionalne komisije za atomsku energiju (CNEA) i Siemensa.
  • 1994: usled hroničnog nedostatka finansijskih sredstava, radovi su potpuno obustavljeni u trenutku kada je elektrana bila 81% završena.
  • 2006: nakon što je novoformirana kompanija Nucleoeléctrica Argentina preuzela projekat, vlada je 2006. godine usvojila novi strateški plan za nuklearni sektor, čime je pokrenut završetak gradnje.
  • 2011–2015: građevinski radovi su završeni u septembru 2011. godine, prva kritičnost je postignuta u junu 2014, a punu snagu reaktor je dostigao u februaru 2015. godine, nakon više od tri decenije od početka projekta.

Sanacija kvara unutar jezgra

Ali nakon dobijanja prve petogodišnje licence 2016. godine i naknadnog produženja 2021. godine, reaktor se u oktobru 2022. godine suočio sa ozbiljnim tehničkim problemom. Postrojenje je ugašeno nakon što je otkriveno da se jedan od četiri unutrašnja oslonca za gorivne elemente unutar samog reaktora otkačio i pomerio sa svoje projektovane pozicije.

Ovaj incident je zahtevao izuzetno kompleksnu inženjersku intervenciju. Regulatorno telo ARN je izdalo privremeno, kratkoročno produženje licence kako bi kompanija mogla da sprovede korektivne mere a domaći stručnjaci su uspešno sanirali kvar unutar visokoradioaktivnog jezgra, nakon čega je regulator odobrio ponovno pokretanje reaktora u avgustu 2023. godine, posle 10 meseci pauze. Nakon uspešnog probnog rada, elektrana je u martu 2024. dobila dozvolu do maja 2026. godine, čime je zaokruženo prvih 10 godina komercijalnog rada, a sada je i zvanično obezbeđena dozvola za narednu deceniju rada.

Upravo je zbog toga slučaj argentinske elektrane izuzetan primer za našu tezu o važnosti kontinuiteta i razvoja domaće ljudske infrastrukture. 

Izvor: World Nuclear News 

S.A.