Foto: Wikimedia

Kineska brzina: Instalirana reaktorska posuda na drugom bloku nuklearke Lianjiang

Svega godinu dana nakon izlivanja prvog betona, na drugom bloku nuklearne elektrane Lianjiang u provinciji Guangdong uspešno je instalirana reaktorska posuda. Ovaj ključni korak označava početak faze montaže opreme za oba bloka prve faze ovog projekta

Foto: Wikimedia
U nedostatku commons fotografija elektrane o kojoj je reč, kao i generalno kineskih nuklearnih instalacija, koristićemo zastavu. Foto: Wikimedia

Kompanija State Power Investment Corp (SPIC) saopštila je da je čelična posuda teška 270 tona postavljena na svoje mesto. Inače, reč je o tehnologiji CAP1000, što je kineska verzija Vestinghausovog reakttora sa vodom pod pritiskom AP1000 za koji je Kina kupila licencu usvojila kao svoj standardizovani dizajn.

Od temelja do reaktora za samo 12 meseci

Ono što fascinira kod ovog projekta je dinamika radova:

  • Septembar 2022: odobrenje projekta od strane Državnog saveta.
  • Septembar 2023: prvi beton za blok 1.
  • April 2025: prvi beton za blok 2.
  • April 2026: instalacija reaktorske posude na bloku 2.

Tako bi prvi blok trebalo da bude pušten u rad već 2028. godine, što je tempo koji je za evropske i američke standarde trenutno nedostižan.

Prva nuklearka sa rashladnim tornjevima na obali

Lianjiang nije samo priča o brzini, već i o tehnološkim inovacijama. Ovo će biti prva obalna nuklearka u Kini koja koristi tehnologiju sekundarnog hlađenja morskom vodom i super-velike rashladne tornjeve, čime se minimizira i praktično eliminiše i onako mali uticaj na morski ekosistem.

Kada svih šest planiranih blokova bude završeno, Lianjiang će proizvoditi neverovatnih 70,2 teravatčasova struje godišnje. To će smanjiti potrošnju uglja za 20 miliona tona i sprečiti emisiju preko 52 miliona tona ugljen-dioksida svake godine.

Ova vest potvrđuje da je centar gravitacije nuklearne izgradnje definitivno na Istoku. Kina ne samo da usvaja zapadnu tehnologiju (AP1000), već je optimizuje i gradi tempom koji liči na serijsku proizvodnju automobila, a ne na kompleksne infrastrukturne projekte. Pa mi primećujemo da za globalno tržište – Kina postaje neka vrsta metronoma koji diktira brzinu kojom se svet dekarbonizuje.

Izvor: World Nuclear News 

S.A.