Dva izveštaja o nuklearnoj energiji
Međunarodna agencija za atomsku energiju i Svetska nuklearna asocijacija objavile su svoje izveštaje o nuklearnoj energiji u svetu u protekloj godini

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) objavila je i “nuklearni reaktori u svetu” i “operativna iskustva sa nuklearnim postrijenjima u zemljama članicama” koja se izdaju svake godine.
“Nuklearni energetski reaktori u svetu” rezimirao je podatake o performansama nuklearnih reaktora u državama članicama IAEA i tehničke podatke o reaktorima koji su planirani, u izgradnji, u funkciji ili koji su zatvoreni dok “operativna iskustva sa nuklearnim postrijenjima u zemljama članicama” – koji je poznat i kao OPEKS izveštaj – uključuje podatke o godišnjem učinku, informacije o prekidima i statističke informacije o proizvodnji električne energije i ukupnim performansama nuklearnih elektrana koje su bile u funkciji u 2023.
Prema izveštajima, proizvodnja električne energije iz nuklearne energije porasla je za 2,6% u 2023. u poređenju sa 2022., pri čemu je nuklearna energija proizvodila skoro 10% svetske električne energije ali 25% celokupne niskougljeničke električne energije. SAD su ostale najveći svetski proizvođač struje iz nuklearnih izvora, iza SAD se nalaze Kina i Francuska, dok je Kina nastavila da vodi u oblasti novogradnje.
Brojke za 2023. Posmatramo u tenutku u kojem su se javile nove globbalne težnje u ovoj oblasti. Prošlog decembra, na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP28) u Dubaiju, potpisnice konvencije UN o klimatskim promenama pozvale su na ubrzanje primene energetskih tehnologija sa niskim emisijama, uključujući nuklearnu energiju. Od toga, više od 20 zemalja na COP28 se obavezalo da će raditi na utrostručenju globalnog kapaciteta nuklearnih kapaciteta za dobijanje energije kako bi se dostigli ciljevi zacrtani za 2050. godinu.
Za to vreme, izveštaj svetske nuklearne asocijacije zabeležio je da je u prošloj godini nuklearna energija povećala ukupnu količinu proizvedene energije i pored toga što je došlo da pada ukupne instalirane snage za oko jednog gigavata: 2600 teravatčasova, što je za 58 teravatčasova više nego prethodne (2022) godine. Izveštaj takođe beleži slične performanse u poređenju sa drugim izvorima energije, navodeći da je nuklearna energija proizvela oko 9% ukupne električne energije u svetu (razlike u dva izveštaja valja tražiti u metodologiji i činjenici da se izveštajui IAEA odnose na zemlje članice).
Izveštaj beleži i da je prošle godine operativno bilo 437 reaktora sa pet novih koji su priključeni na mrežu i pet reaktora koji su ugašeni (od toga u Nemačkoj su ugašena tri reaktora – ali ne bez kontroverzi oko tog gašenja o čemu smo ranije pisali). A što se tiče onih koji se nalaze u izgradnju, izveštaj navodi da se u izgradnji nalaze 64 reaktorske jedinice, od čega čak dve trećine nalaze u Aziji a čak trideset u Kini.
Ono što izveštaj posebno ističe je i to da je u protekloj godini došlo i do povećanja kapacitetnog faktora (capacity factor) što valja pripisati iskustvu operatora i radnika u nuklearnim postrojenjima koji uspevaju da povećaju vreme između dve zamene goriva i da skrate vreme za koje se ta zamena vrši.
S.A.
