Švajcarska studija: nuklearke mogu bezbedno raditi 80 godina
Savezno veće Švajcarske usvojilo je izveštaj koji zaključuje da je rad nuklearnih elektrana Gösgen i Leibstadt u trajanju od 80 godina tehnički izvodljiv i, u većini analiziranih scenarija, ekonomski isplativ. Ovaj dokument, koji je naručio Senat, predstavlja ključni korak u redefinisanju švajcarske energetske strategije i obezbeđivanju stabilnog snabdevanja tokom zimskih meseci

Istraživanje koje su sprovele kompanije Frontier Economics i Siempelkamp NIS procenjuje da su investicije potrebne za tehničku nadogradnju postrojenja između 700 miliona i 1,2 milijarde švajcarskih franaka po elektrani. Izveštaj naglašava da finansijska podrška države trenutno nije potrebna, jer se očekuje da operateri povrate uložena sredstva kroz prodaju električne energije na tržištu.
Ipak, dodajemo i da kao glavni rizici nisu identifikovani tehnički izazovi, već politička i regulatorna neizvesnost. Operateri insistiraju na stabilnom i predvidivom pravnom okviru kako bi mogli da planiraju investicije koje se amortizuju decenijama.
Izazov održavanja znanja
A pored tehničkih aspekata, izveštaj identifikuje jedan od najozbiljnijih izazova za dugoročni rad: očuvanje specifičnih znanja i veština. Operateri naglašavaju da je održavanje stručne radne snage i ekspertskog iskustva tokom perioda od osam decenija kritičan faktor koji zahteva sistemsko planiranje.
Inače, nakon nesreće u Fukušimi 2011. godine, Švajcarska je donela odluku o postepenom napuštanju nuklearne energije. Međutim, energetska kriza i potreba za dekarbonizacijom doveli su do velikog zaokreta: 2025 je savezno veće predstavilo nacrt zakona kojim se ukida zabrana izgradnje novih nuklearnih elektrana. U isto vreme, kompanija Axpo već ispituje mogućnost da elektrana Beznau, čija su dva bloka puštena u rad 1969. i 1972. godine, nastavi sa radom i nakon planiranih 60 godina.
Trenutno četiri švajcarska reaktora proizvode oko trećinu električne energije u zemlji.
Švajcarski primer je dragocen jer razbija mit o “zastarelosti” starijih reaktora. Fokus na radni vek od 80 godina pokazuje da nuklearna postrojenja, uz adekvatno investiranje, predstavljaju najdugovečniju i najpouzdaniju energetsku infrastrukturu koju čovečanstvo trenutno poseduje. Uz to dodajemo da je Švajcarska jedinstvena: za razliku od uobičajene prakse gde reaktori dobijaju licencu na 40 godina pa je obično dva puta ptodužavaju za po 20 godina – švajcarski reaktori imaju neograničene operativne licence a zakon o nuklearnoj energiji ne predviđa datum “isteka” i elektrana može da radi sve dok operater dokazuje da ispunjava bezbednosne kriterijume koje postavlja regulator (ENSI). Naravno, iako je dozvola neograničena, ona nije “blanko” te operateri moraju svakih 10 godina da podnose bezbednosnu reviziju – operater, na primer, mora da dokaže da su kritične komponente (poput reaktorske posude) i dalje u granicama izdržljivosti i da je oprema modernizovana u skladu sa najnovijim tehnološkim standardima – dok je za reaktore starije od 40 godina, ovaj proces rigorozniji.
Izvor: World Nuclear News
S.A.
