Data centar u Nju Orleansu. Foto: Wikimedia

Veštačka inteligencija i klima: energetski izazov data centara naspram potencijala za predviđanje nepogoda 

Pitanje da li će veštačka inteligencija (AI) postati veliki zagađivač čija će nezasita glad za električnom energijom ugroziti klimatske ciljeve, ili će pak pomoći u predviđanju katastrofa i upravljanju energetskom tranzicijom, nalazi se u samom središtu savremene naučne i energetske debate. Odgovor na ovo pitanje direktno zavisi od potrošnje električne energije u velikim centrima za obradu podataka, gde se AI modeli treniraju i pokreću. Alalizom koja nam ej bila zanimljiva bavila se Laura Hud u The Conversation 

Data centar u Nju Orleansu. Foto: Wikimedia
Data centar u Nju Orleansu. Foto: Wikimedia. Photo_of_New_Orleans_Data_Center

Prema podacima Međunarodne agencije za energetiku (IEA), piše Laura, potrošnja električne energije za treniranje i rad velikih jezičkih modela porasla je otprilike deset puta od lansiranja sistema ChatGPT u novembru 2022. godine. Tipičan data centar fokusiran na veštačku inteligenciju troši onoliko struje koliko i 100.000 domaćinstava, a procenjuje se da bi budući centri mogli trošiti i do dvadeset puta više. O brzini rasta svedoči i podatak izvršnog direktora kompanije Alphabet Sundara Pičaija da je mesečna upotreba Guglovih AI proizvoda porasla sedam puta u odnosu na prošlu godinu, dostigavši 3,2 kvadriliona tokena.

Iako potrošnja energije po pojedinačnom AI zadatku opada zahvaljujući tehnološkom napretku, ukupna potražnja raste daleko brže. Ekonomisti ovu pojavu nazivaju Dževonsovim paradoksom – situacijom u kojoj povećanje efikasnosti dovodi do toliko masovnije upotrebe da se sve uštede poništavaju. Prema procenama IEA, veštačka inteligencija godišnje troši oko 155 teravat-sati električne energije, što čini trećinu ukupne potrošnje svih data centara. Iako to trenutno predstavlja oko 0,5 odsto svetske potrošnje električne energije i svega 0,1 odsto ukupne globalne potrošnje energije, problem nastaje zbog geografske koncentracije. Tamo gde se data centri grupišu, kao što su Irska ili severna Virdžinija, oni već sada ozbiljno opterećuju lokalne elektroenergetske mreže.

Ali sa druge strane, ističe se u tekstu, veštačka inteligencija pokazuje ogroman potencijal u borbi protiv klimatskih promena. Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze pustio je 2025. godine u rad AI model pod nazivom AIFS, koji daje preciznije prognoze od tradicionalnih modela zasnovanih na fizici. Ovaj sistem omogućava znatno detaljniju geografsku procenu verovatnoće ekstremnih vremenskih nepogoda, pružajući vladama i osiguravajućim društvima više vremena za reakciju, dok istovremeno troši znatno manje energije od klasičnih superkompjuterskih simulacija.

Još veća korist leži u primeni ovakvih javnih AI modela u radu Međuvladinog panela za klimatske promene (IPCC), gde bi oni mogli da ubrzaju analizu podataka, smanje pristrasnost i pretvore globalnu nauku u praktičan sistem podrške odlučivanju – od nivoa državnih energetskih politika pa sve do lokalnih samouprava, poljoprivrednika i domaćinstava.

Najveći jaz trenutno postoji u samom sistemu upravljanja. Dok za klimatske promene postoji globalni mehanizam kroz godišnje konferencije Ujedinjenih nacija (COP), oblast veštačke inteligencije se i dalje oslanja uglavnom na dobrovoljne kodekse i povremene samite. Nova analiza istraživačkog centra Vision ukazuje da bi energetski apetit veštačke inteligencije mogao biti manji nego što se strahuje, a njen koristan potencijal veći, ali zaključuje da nijedno od toga neće imati presudan značaj bez jasnih pravila. Da li će veštačka inteligencija dodatno zagrejati ili pomoći u hlađenju planete, na kraju će manje zavisiti od samih čipova, a mnogo više od institucija koje oko njih izgradimo i načina na koji budemo upravljali energijom.

Tekst ali i slične analize svakako preporučujemo za čitanje. 

Izvor: The Conversation

S.A.