Švedska: predlog novog zakona o državnoj podršci za investicije u nuklearnu energiju
Švedska vlada predložila je novi zakon o državnoj podršci investicijama u nuklearnu energiju. U predlogu zakona – koji je parlamentu podnet 27. marta – predlaže se davanje državnih zajmova za finansiranje četiri nova reaktora, kao i mehanizam cena električne energije na osnovu ugovora, piše WNN

U predlogu zakona – koji bi, ukoliko se usvoji, na snagu stupio 1. avgusta – Vlada predlaže novi zakon o državnoj podršci investicijama u nove nuklearne instalacije koji bi trebalo da reguliše osnovne uslove i oblike državne podrške kompanijama za ulaganja u nuklearne energetske reaktore u Švedskoj. Prema predlogu, državni bi zajmovi mogli biti obezbeđeni za izgradnju i probni rad novih nuklearnih reaktora, kao i za projektovanje i druge pripremne radove. Ovi zajmovi – koji imaju za cilj smanjenje troškova finansiranja nove nuklearne elektrane – biće ograničeni na ekvivalent četiri reaktora velikih razmera (kapaciteta oko 5000 megavata). Vlada je saopštila i da postoji mogućnost da privatni akteri i država preuzmu udeo u projektnim kompanijama.
Vlada je istakla da se podrška može odobriti samo ako se novi reaktori nalaze na istoj lokaciji i imaju ukupnu instaliranu snagu od najmanje 300 megavata mada, ali ukoliko postoje opravdani razlozi, vlada će moći da odobri podršku i u specifičnim slučajevima kada predloženi reaktori imaju ukupnu instaliranu električnu snagu manju od 300 megavata. Drugim rečima, Švedska vlada u isto vreme favorizuje reaktore velikog kapaciteta (reaktore koji imaju snagu veću od 300 megavata) ali ostavlja mogućnost za eventualno razvijanje tehnologije malih modularnih reaktora u budućnosti.
Kompanija Vatenfal je pozdravila vladine predloge za podelu rizika za novu nuklearnu energiju.
Inače, u oktobru 2022, švedska koaliciona vlada desnog centra preuzela je pozitivan stav prema nuklearnoj energiji. Pa je već u novembru 2023. godine, objavila mapu puta koja predviđa izgradnju novih nuklearnih proizvodnih kapaciteta ekvivalentnih najmanje kao dva velika reaktora do 2035. godine, sa do 10 novih velikih reaktora koji će biti priključeni na mrežu do 2045. godine.
Tada je imenovala i Matsa Dilena za odgovorno lice za izradu predloga modela za finansiranje i podelu rizika za izgradnju novih nuklearnih reaktora koji je predstavio nalaze studije u avgustu prošle godine. Njegov predloženi model finansiranja i podele rizika sastoji se od tri glavne komponente koje dovode do niže kapitalne cene što olakšava nova ulaganja u nuklearnu energiju. Te komponente su: državni zajmovi za finansiranje investicija u novu nuklearnu energiju – čime se snižavaju troškovi kapitala; takozvani “dvosmerni ugovor o razlikama” potpisan između države i proizvođača nuklearne energije; kao i mehanizam podele rizika i udela u dobiti.
S.A.
