Foto: Wikimedia

Češki energetski plan: do 2040 će se čak 68% energije dobijati iz nuklearnih elektrana 

Ažurirani nacionalni energetski i klimatski plan Češke Republike podnet je Evropskoj komisiji – u planu se predviđaju velika povećanja kapaciteta za proizvodnju energije iz nuklearnih izvora 

Foto: Wikimedia
Foto: Wikimedia

Ministarstvo industrije i trgovine i Ministarstvo životne sredine radili su zajedno na ažuriranom dokumentu, koji modeluje razvoj energetskog sektora zemlje kako bi se ostvario plan Evropske unije o dekarbonizciji. Prema planu Češke, udeo obnovljivih izvora energije (OIE) će u proizvodnji električne energije porasti sa 16,5% u 2023. godini na 28% do 2030. godine i 46% do 2050. godine, dok se iz ministarstava čulo i da će udeo nuklearne energije do 2030 biti oko 44% – a kada budu završeni novi reaktori koji se nalze u izgradnji, moglo bi se očekivati povećanje na 68% u 2040. Time bi se Češka po procentu energije dobijene iz nuklearnih izvora veoma približila svetskom predvodniku – Francuskoj. 

U planu se takođe navodi da će prirodni gas služiti kao međuizvor zbog nepredvidive proizvodnje iz obnovljivih izvora, ali će postepeno skoro potpuno nestati iz energetskog miksa da bi ga zamenili obnovljivi gasovi sa niskim emisijama, uključujući vodonik.

Češka trenutno ima šest nuklearnih reaktora koji proizvode oko jednu trećinu njene električne energije. U planu je veliko proširenje kapaciteta, sa četiri nova velika energetska bloka, kao i eventualno 3 gigavata iz malih modularnih reaktora.

Ažurirani plan Češke će se tako naći pred Evropskom Komisijom u kojoj barem dva člana Tereza Ribera i Dan Jorgensen važe za izražene antinuklearne političare, protiv čijeg je izbora svojevremeno pokrenuta i peticija

Ovo ažuriranje valja posmatrati i kao prst u oko Nemačkoj koja smatra da je budućnost evropske energetike nalazi upravo u obnovljivim izvorima energije. Pa je tako Nemačka ugasila svoje reaktore, oslonila se na vetar i sunce, ali je to povećalo i ukupne emisije CO2 Nemačke i cenu električne energije i u Nemačkoj ali i ostalim delovima evrope. 

No, na kraju nešto moramo da primetimo: od zemalja Evropske unije, izgleda da se većina ipak zalaže za široko uključivanje nuklearne energije u evropi u budućnosti kao i za veće uključivanje nuklearne energije u strateška dokumenta same Evropske Unije – Francuska svakako, veći deo Istočne Evrope se u velikoj meri oslanja na energiju iz nuklearnih postrojenja a u njima javnost podržava nuklearnu energiju, Švedska takođe planira roširenje svojih nuklearnih kapaciteta, u poslednje vreme se ovom taboru pridružuje i Italija ali i druge zemlje. Sa druge strane se nalaze Nemačka i Austrija i još par manjih država – i to je manje više to. 

S.A.