Hinkley Point. Foto: Wikimedia

Sporazum između SAD i Velike Britanije o saradnji na nuklearnom civilnom programu 

Sjedinjene Države i Velika Britanija postigle su dogovor o saradnji kako bi ubrzale primenu najsavremenije nuklearne tehnologije kako bi pomogle u dekarbonizaciji industrije i poboljšanju energetske bezbednosti 

Hinkley Point. Foto: Wikimedia
Hinkley Point. Foto: Wikimedia

Sekretar za energetiku Velike Britanije Ed Miliband i zamenik američkog sekretara za energetiku Dejvid Turk potpisali su u ponedeljak u Bakuu sporazum (čiji original nismo našli, pa ovog puta moramo da se oslanjamo na štura, nepotpuna i neinformativna saopštenja i medijske izveštaje) koji će, kako se tvrdi, pomoći da se koordinišu nuklearna istraživanja i razvoj. Novi sporazum će stupiti na snagu 1. marta 2025. godine.

U zvaničnim saopštenjima koja su se razletela se navodi da će nove tehnologije kao što su napredni modularni reaktori pomoći u dekarbonizaciji teške industrije a kao primeri takvih industrija se navode industrija avionskih goriva, industrija vodonika ili napredna proizvodnja čelika a tvrdi se i da bi nuklearna postrojanja mogla da obezbede i grejanje sa niskim sadržajem ugljenika. Što se tiče malih i modularnih reaktora, navodi se i da su oni manji i da se mogu proizvoditi u fabrikama, što ih čini bržim i jeftinijim za izgradnju. 

U zvaničnom saopštenju britanske vlade se navodi da Velika Britanija ide napred sa svojim naprednim programom nuklearnih reaktora i takmičenjem za budući projekat britanskog malog modularnog reaktora koji predvodi Great British Nuclear, kao i sa kontinuiranim razvojem projekta Sizevell C. 

Kako se navodi na sajtu britanske vlade, Ed Miliband je rekao da će nuklearna energija će igrati vitalnu ulogu u našoj budućnosti čiste energije i da se zbog toga blisko sarađuje sa saveznicima na oslobađanju potencijala najsavremenije nuklearne tehnologije. Dodaje se i da će napredne nuklearne tehnologije pomoći u dekarbonizaciji industrije obezbeđivanjem toplote i energije sa niskim sadržajem ugljenika, podržavajući nova radna mesta i ulaganja u Velikoj Britaniji.

Ovaj sporazum valja čitati u kontekstu obaveze koja je preuzeta prošle godine na COP28 – obaveze da se globalno utrostruči kapacitet nuklearne energije do 2050. godine, sa 31 zemljom potpisnicom, uključujući SAD i UK a koji su na ovogodišnjem COP29 potpisale još šest zemalja. 

Ali nisu svi oduševljeno dočekali sporazum: Australija se ovom sporazumu neće pridružiti. 

Pa je tako portparol ministra energetike Krisa Bouena rekao: „Australija ne potpisuje ovaj sporazum jer nemamo industriju nuklearne energije. Shvatamo da neke zemlje mogu odlučiti da koriste nuklearnu energiju, u zavisnosti od nacionalnih okolnosti. Naši međunarodni partneri razumeju da obilje obnovljivih izvora energije u Australiji čini nuklearnu energiju, uključujući nuklearnu energiju kroz male modularne reaktore, neodrživom opcijom za uključivanje u naš energetski miks”

A na to je lider opozicije Piter Daton rekao da „Australija pod Krisom Bouenom i gospodinom Albanezom počinje da postaje međunarodna sramota“. 

S.A.