{"id":858,"date":"2024-09-18T07:21:44","date_gmt":"2024-09-18T07:21:44","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=858"},"modified":"2024-09-18T07:49:10","modified_gmt":"2024-09-18T07:49:10","slug":"izvestaj-iaea-predvida-povecanje-nuklearnih-kapaciteta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2024\/09\/18\/izvestaj-iaea-predvida-povecanje-nuklearnih-kapaciteta\/","title":{"rendered":"Izve\u0161taj IAEA predvi\u0111a pove\u0107anje nuklearnih kapaciteta"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Me\u0111unarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) predvi\u0111a zna\u010dajno pove\u0107anje globalnih kapaciteta za proizvodnju nuklearne energije do 2050. godine, potencijalno i 2,5 puta vi\u0161e od sada\u0161njeg nivoa, navodi se u Izve\u0161taju o energetici, elektri\u010dnoj energiji i nuklearnoj energiji za period do 2050. objavljenom u ponedeljak.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"575\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/IAEA_emblem-1024x575.jpg\" alt=\"Me\u0111unarodna agencija za atomsku energiju. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-519\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/IAEA_emblem-1024x575.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/IAEA_emblem-300x169.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/IAEA_emblem-768x431.jpg 768w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/IAEA_emblem.jpg 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Me\u0111unarodna agencija za atomsku energiju. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.iaea.org\/publications\/15756\/energy-electricity-and-nuclear-power-estimates-for-the-period-up-to-2050\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\" title=\"\">Izve\u0161taj<\/a> je identifikovao dva mogu\u0107a scenarija rasta za proivodnju nuklearne energije: u prvom se predvi\u0111a da \u0107e globalni nuklearni kapacitet porasti sa 372 gigavata u 2023. na 950 do 2050. godine (2,5 puta). U ne\u0161to lo\u0161ijem slu\u010daju, kapacitet bi se pove\u0107ao skromnije: na 514 gigavata, odnosno za 40% u istom tom periodu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O\u010dekuje se da \u0107e mali modularni reaktori (SMR) igrati ulogu u budu\u0107em pro\u0161irenju kapaciteta, i potencijalno \u010diniti do 24% novih nuklearnih kapaciteta do 2050. godine, navodi se u izvje\u0161taju IAEA.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dok je nuklearna energija \u010dinila 9,2% globalne proizvodnje elektri\u010dne energije u 2023. U kojoj je proizvedeno oko 28,4 teravat\u010dasova, IAEA o\u010dekuje da \u0107e udeo nuklearne energije blago porasti ukoliko se ostvari optimisti\u010dni scenario. Me\u0111utim, IAEA je upozorila da globalni energetski miks ostaje u velikoj meri zavisan od fosilnih goriva, pri \u010demu notira da je elektri\u010dna energija iz termoelektrana u\u010destvovala sa vi\u0161e od jedne tre\u0107ine proizvodnje elektri\u010dne energije 2023. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Krajem 2023, \u0161irom sveta je radilo 413 nuklearnih reaktora, ukupnog kapaciteta 371,5 gigavata, saop\u0161tila je IAEA. Pored toga, u izgradnji je bilo 59 reaktora ukupne snage 61 gigavata.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tokom godine pet novih reaktora snage 5 gigavata je priklju\u010deno na mre\u017eu, dok je pet reaktora snage ukupno 6 gigavata uga\u0161eno. U isto vreme, po\u010dela je i izgradnja \u0161est novih reaktora, \u010dime se dalje \u0161iri globalni nuklearni kapacitet. Pored toga, u izve\u0161taju se navodi da \u0107e reaktori koji se povla\u010de iz upotrebe i zastarela infrastruktura zahtevati strate\u0161ka ulaganja u nova postrojenja kako bi se nadoknadila o\u010dekivana penzionisanja, sa oko 30% reaktora koji trenutno rade vi\u0161e od 40 godina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema IAEA-i, 2023. godine SAD su bile najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d elektri\u010dne energije iz nuklearnih izvora sa proizvedenih oko 779 teravat\u010datova. Za SAD sledi Kina sa 406 i Francuska sa 323 teravat\u010dasova.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izve\u0161taj IAEA tako\u0111e je istakao izazove i mogu\u0107nosti za nuklearnu energiju, nagla\u0161avaju\u0107i potrebu za politikama koje bi nuklearnu energiju podr\u017eale, ulaganjem u nove tehnologije i me\u0111unarodnom saradnjom kako bi se postigao dugoro\u010dni rast.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ove projekcije IAEA dolaze dok globalna potra\u017enja za energijom nastavlja da raste, vo\u0111ena rastom stanovni\u0161tva, industrijalizacijom i prelaskom na \u010distije izvore energije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Generalni direktor IAEA Rafael Grosi rekao je na generalnoj konferenciji agencije 2024. u Be\u010du da oko \u010detvrtine \u010diste energije koja se danas proizvodi u svetu dolazi iz nuklearne energije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eNove projekcije IAEA odra\u017eavaju sve ve\u0107e prepoznavanje nuklearne energije kao \u010distog i bezbednog oblika snabdevanja energijom\u201d, rekao je Grosi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201ePre\u0161li smo dug put od neprepoznavanja na me\u0111unarodnim konferencijama, pa \u010dak i odbacivanja\u201c, rekao je Grosi i dodao da je globalni konsenzus o ubrzanju nuklearne energije postignut na COP28 klimatskoj konferenciji UN u Dubaiju pokazao da se situacija promenila.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Me\u0111unarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) predvi\u0111a zna\u010dajno pove\u0107anje globalnih kapaciteta za proizvodnju nuklearne energije do 2050. godine, potencijalno i<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":519,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[56],"class_list":["post-858","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vesti","tag-iaea"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/858","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=858"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/858\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":861,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/858\/revisions\/861"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/519"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=858"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=858"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=858"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}