{"id":810,"date":"2024-09-06T09:56:08","date_gmt":"2024-09-06T09:56:08","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=810"},"modified":"2024-09-06T10:03:51","modified_gmt":"2024-09-06T10:03:51","slug":"orano-fabrika-za-proizvodnju-obogacenog-uranijuma-u-ouk-ridzu-u-tenesiju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2024\/09\/06\/orano-fabrika-za-proizvodnju-obogacenog-uranijuma-u-ouk-ridzu-u-tenesiju\/","title":{"rendered":"Orano fabrika za proizvodnju oboga\u0107enog uranijuma u Ouk Rid\u017eu u Tenesiju\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Francuska kompanija Orano je <a href=\"https:\/\/www.reuters.com\/business\/energy\/frances-orano-selects-tennessee-site-build-uranium-enrichment-plant-2024-09-04\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\" title=\"\">odabrala<\/a> Ouk Rid\u017e (Oak Ridge)&nbsp; u Tenesiju kao lokaciju za budu\u0107e postrojenje za oboga\u0107ivanje uranijuma. U ovoj fabrici \u0107e biti primenjivana metoda oboga\u0107ivanja uranijuma tehnologijom centrifuga &#8211; ina\u010de globalno trenutno najzastupljenija tehnologija za oboga\u0107ivanje uranijuma<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"494\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Gas_centrifuge_for_uranium_enrichment.png\" alt=\"Dijagram gasne centrifuge. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-811\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Gas_centrifuge_for_uranium_enrichment.png 494w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Gas_centrifuge_for_uranium_enrichment-145x300.png 145w\" sizes=\"auto, (max-width: 494px) 100vw, 494px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Dijagram gasne centrifuge. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Orano \u0107e biti druga kompanija koja \u0107e biti locirana u Tenesiju i koja koristi sredstva iz fonda za nuklearnu energiju, koji je uspostavio guverner ove ameri\u010dke dr\u017eave u partnerstvu sa skup\u0161tinom Tenesija.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pro\u0161le godine, Orano je najavio planove za pro\u0161irenje kapaciteta za oboga\u0107ivanje u svojoj fabrici za oboga\u0107ivanje uranijuma \u017dor\u017e Bese 2 (Georges Besse II) u Francuskoj. Na svetskom nuklearnom simpozijumu u Londonu izvr\u0161ni direktor Orana Nikolas Mejs rekao je da kompanija planira da po\u010detak radova bude u oktobru ove godine, sa ciljem da po\u010dne proizvodnja 2028. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ina\u010de, kompanija Areva &#8211; prete\u010da Orana &#8211; i ranije je planirala da izgradi fabriku za proizvodnju oboga\u0107enog uranijuma sa tehnologijom centrifuga u Ajdaho Folsu. Ta je fabrika prvobitno bila zami\u0161ljena kao fabrika sa kapacitetom od 3,3 miliona jedinica oboga\u0107enog uranijuma godi\u0161nje, a kompanija je kasnije aplicirala kod ameri\u010dkih regulatora za udvostru\u010denje kapaciteta na 6,6 miliona jedinica. Projekat je naknadno otkazan, a Orano je 2018. godine zatra\u017eio od ameri\u010dke nuklearne regulatorne komisije da ukine licencu.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovu vest valja \u010ditati i iz geopoliti\u010dke perspektive. Trenutno najve\u0107i svetski proizvo\u0111a\u010d oboga\u0107enog uranijuma je Rusija. A pogor\u0161ani odnosi sa Rusijom su motivisali zapadne zemlje da tragaju za sopstvenim izvorima oboga\u0107enog uranijuma. Zato je zabrana uvoza oboga\u0107enog uranijuma iz Rusije (i njegova kupovina od kompanija koje imaju veze sa ruskom dr\u017eavom) u SAD koja je na snagu <a href=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2024\/05\/08\/zakon-o-zabrani-uvoza-ruskog-goriva-u-sad-dobio-vecinu-u-senatu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\" title=\"\">stupila<\/a> pre nekoliko nedelja za cilj je imala i smanjenje zavisnosti od Rusije ali i izgradnju sopstvenih kapaciteta za oboga\u0107ivanje uranijuma.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ina\u010de oboga\u0107ivanje uranijuma je neophodan korak u dobijanju nuklearnog goriva: prirodni uranijum u veoma malom i nedovoljnom procentu (oko 0.7%) sadr\u017ei fisilni izotop uranijuma koji je neophodan za kontrolisanu nuklearnu reakciju u globalno naj\u010de\u0161\u0107em dizajnu reaktora &#8211; reaktorima sa lakom vodom pod pritiskom. Stoga se taj procenat mora pove\u0107ati oboga\u0107ivanjem. Ranije je kori\u0161\u0107ena veoma neefikasna tehnologija gasne difuzije, ali je kasnije razvijena znatno efikasnija tehnologija centrifugiranja, koja danas predstavlja industrijski standard.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Veoma pojednostavljeno: jedinjenje u kojem se uranijum nalazi u gasovitom stanju (uranijum heksafluorid) se upumpava u cilindre koji se velikom brzinom &#8220;vrte&#8221; oko svoje ose pa veoma mala razlika u masi dva uranijumova izotopa \u010dini da postoji (tako\u0111e veoma mala &#8211; ali merljiva) razlika u verovatno\u0107i da \u0107e molekuli sa razli\u010ditim izotopima uranijuma zavr\u0161iti na razli\u010ditom pozicijama unutar cilindra, \u0161to separaciju \u010dini mogu\u0107om.\u00a0<br><br>Dodajmo i jo\u0161 jednu zanimljivu informaciju: u Ouk Rid\u017eu je tokom drugog svetskog rata bila locirana fabrika za oboga\u0107ivanje uranijuma za potrebe proizvodnje atomske bombe. <br><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Francuska kompanija Orano je odabrala Ouk Rid\u017e (Oak Ridge)&nbsp; u Tenesiju kao lokaciju za budu\u0107e postrojenje za oboga\u0107ivanje uranijuma. U<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":811,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-810","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vesti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/810","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=810"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/810\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":817,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/810\/revisions\/817"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/811"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=810"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=810"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=810"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}