{"id":727,"date":"2024-08-23T07:30:00","date_gmt":"2024-08-23T07:30:00","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=727"},"modified":"2024-09-03T12:56:26","modified_gmt":"2024-09-03T12:56:26","slug":"dva-izvestaja-o-nuklearnoj-energiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2024\/08\/23\/dva-izvestaja-o-nuklearnoj-energiji\/","title":{"rendered":"Dva izve\u0161taja o nuklearnoj energiji"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Me\u0111unarodna agencija za atomsku energiju i Svetska nuklearna asocijacija objavile su svoje izve\u0161taje o nuklearnoj energiji u svetu u protekloj godini<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"682\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/1280px-Nuklearna_elektrarna_Krsko-1024x682.jpg\" alt=\"Nuklearna elektrana Kr\u0161ko. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-512\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/1280px-Nuklearna_elektrarna_Krsko-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/1280px-Nuklearna_elektrarna_Krsko-300x200.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/1280px-Nuklearna_elektrarna_Krsko-768x512.jpg 768w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/1280px-Nuklearna_elektrarna_Krsko.jpg 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Nuklearna elektrana Kr\u0161ko. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111unarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) objavila je i \u201cnuklearni reaktori u svetu\u201d i \u201coperativna iskustva sa nuklearnim postrijenjima u zemljama \u010dlanicama\u201d koja se izdaju svake godine.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Nuklearni energetski reaktori u svetu&#8221; rezimirao je podatake o performansama nuklearnih reaktora u dr\u017eavama \u010dlanicama IAEA i tehni\u010dke podatke o reaktorima koji su planirani, u izgradnji, u funkciji ili koji su zatvoreni dok \u201coperativna iskustva sa nuklearnim postrijenjima u zemljama \u010dlanicama\u201d &#8211; koji je poznat i kao OPEKS izve\u0161taj \u2013 uklju\u010duje podatke o godi\u0161njem u\u010dinku, informacije o prekidima i statisti\u010dke informacije o proizvodnji elektri\u010dne energije i ukupnim performansama nuklearnih elektrana koje su bile u funkciji u 2023.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema izve\u0161tajima, proizvodnja elektri\u010dne energije iz nuklearne energije porasla je za 2,6% u 2023. u pore\u0111enju sa 2022., pri \u010demu je nuklearna energija proizvodila skoro 10% svetske elektri\u010dne energije ali 25% celokupne niskougljeni\u010dke elektri\u010dne energije. SAD su ostale najve\u0107i svetski proizvo\u0111a\u010d struje iz nuklearnih izvora, iza SAD se nalaze Kina i Francuska, dok je Kina nastavila da vodi u oblasti novogradnje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Brojke za 2023. Posmatramo u tenutku u kojem su se javile nove globbalne te\u017enje u ovoj oblasti. Pro\u0161log decembra, na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP28) u Dubaiju, potpisnice konvencije UN o klimatskim promenama pozvale su na ubrzanje primene energetskih tehnologija sa niskim emisijama, uklju\u010duju\u0107i nuklearnu energiju. Od toga, vi\u0161e od 20 zemalja na COP28 se obavezalo da \u0107e raditi na utrostru\u010denju globalnog kapaciteta nuklearnih kapaciteta za dobijanje energije kako bi se dostigli ciljevi zacrtani za 2050. godinu.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za to vreme, <a href=\"https:\/\/world-nuclear.org\/images\/articles\/World%20Nuclear%20Performance%20Report%202024.pdf\">izve\u0161taj<\/a> svetske nuklearne asocijacije zabele\u017eio je da je u pro\u0161loj godini nuklearna energija pove\u0107ala ukupnu koli\u010dinu proizvedene energije i pored toga \u0161to je do\u0161lo da pada ukupne instalirane snage za oko jednog gigavata: 2600 teravat\u010dasova, \u0161to je za 58 teravat\u010dasova vi\u0161e nego prethodne (2022) godine. Izve\u0161taj tako\u0111e bele\u017ei sli\u010dne performanse u pore\u0111enju sa drugim izvorima energije, navode\u0107i da je nuklearna energija proizvela oko 9% ukupne elektri\u010dne energije u svetu (razlike u dva izve\u0161taja valja tra\u017eiti u metodologiji i \u010dinjenici da se izve\u0161tajui IAEA odnose na zemlje \u010dlanice).\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izve\u0161taj bele\u017ei i da je pro\u0161le godine operativno bilo 437 reaktora sa pet novih koji su priklju\u010deni na mre\u017eu i pet reaktora koji su uga\u0161eni (od toga u Nema\u010dkoj su uga\u0161ena tri reaktora &#8211; ali ne bez kontroverzi oko tog ga\u0161enja o \u010demu smo ranije <a href=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2024\/04\/29\/nemacke-nuklearne-elektrane-su-ugasene-na-osnovu-laznog-izvestaja-tvrdi-cicero\/\">pisali<\/a>). A \u0161to se ti\u010de onih koji se nalaze u izgradnju, izve\u0161taj navodi da se u izgradnji nalaze 64 reaktorske jedinice, od \u010dega \u010dak dve tre\u0107ine nalaze u Aziji a \u010dak trideset u Kini.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ono \u0161to izve\u0161taj posebno isti\u010de je i to da je u protekloj godini do\u0161lo i do pove\u0107anja kapacitetnog faktora (capacity factor) \u0161to valja pripisati iskustvu operatora i radnika u nuklearnim postrojenjima koji uspevaju da pove\u0107aju vreme izme\u0111u dve zamene goriva i da skrate vreme za koje se ta zamena vr\u0161i.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Me\u0111unarodna agencija za atomsku energiju i Svetska nuklearna asocijacija objavile su svoje izve\u0161taje o nuklearnoj energiji u svetu u protekloj<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":512,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[56,60],"class_list":["post-727","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vesti","tag-iaea","tag-svetska-nuklearna-asocijacija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/727","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=727"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/727\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":735,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/727\/revisions\/735"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/512"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=727"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=727"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=727"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}