{"id":415,"date":"2024-06-05T06:55:47","date_gmt":"2024-06-05T06:55:47","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=415"},"modified":"2024-06-05T07:30:01","modified_gmt":"2024-06-05T07:30:01","slug":"brest-300-inovativni-metod-prociscavanja-potrosenog-goriva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2024\/06\/05\/brest-300-inovativni-metod-prociscavanja-potrosenog-goriva\/","title":{"rendered":"BREST-300: inovativni metod pro\u010di\u0161\u0107avanja potro\u0161enog goriva\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Ruska dr\u017eavna nuklearna korporacija saop\u0161tila je da je razvila novi i inovativni metod pro\u0161i\u0161\u0107ivanja za obradu potro\u0161enog nuklearnog goriva putem kristalizacije\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"514\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/LMFBR_schematics2.svg_.png\" alt=\"\u0160ematski prikaz dva dizajna reaktora hla\u0111enih te\u010dnim metalima. Foto: Wikimedia Commons\" class=\"wp-image-416\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/LMFBR_schematics2.svg_.png 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/LMFBR_schematics2.svg_-300x151.png 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/LMFBR_schematics2.svg_-768x386.png 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">\u0160ematski prikaz dva dizajna reaktora hla\u0111enih te\u010dnim metalima. Foto: Wikimedia Commons <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Rosatom je saop\u0161tio da su nau\u010dnici iz njegovog odeljenja za gorivo iz projekta Proriv (Proboj) razvili ovu novu tehnologiju i da \u0107e ona biti primenjena u postrojenju za preradu ozra\u010denog uranijum-plutonijumskog goriva (SNUP) kao deo pilot projekta energetskog kompleksa (ODEK) izgra\u0111enog oko brzog reaktora BREST-300 koji se nalazi u Seversku.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Cilj rosatomovog projekta Proriv je omogu\u0107avanje zatvorenog gorivnog ciklusa, koji bi na kraju trebalo da elimini\u0161e proizvodnju radioaktivnog otpada. Kompleks ODEK se sastoji od modula za proizvodnju i refabrikaciju goriva za proizvodnju uranijum plutonijum goriva za brze reaktore;\u00a0brzog, olovom hla\u0111enog reaktora BREST-OD-300 i modula za obradu kori\u0161\u0107enog goriva.<\/p>\n\n\n\n<p>O\u010dekuje se da je ova tehnologija kristalizacije jedan od zavr\u0161nih koraka u dostizanju efikasnog procesa purifikacije nuklearnih materijala izolovanih iz ozra\u010denog SNUP goriva &#8211; uranijuma, plutonijuma i neptunijuma.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Plan je da se nakon deset godina operacija ovog reaktora pristupi izradi sli\u010dnog (BREST-1200) ali snage oko 1200 megavata, \u010dime bi on postao i najmo\u0107niji brzi reaktor u operaciji i najve\u0107i brider reaktor jo\u0161 od zatvaranja brzog oplodnog reaktora Superfeniks u Francuskoj krajem devedesetih. Trenutni plan je da se BREST-300 u pogon pusti tokom 2026. godine.\u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ruska dr\u017eavna nuklearna korporacija saop\u0161tila je da je razvila novi i inovativni metod pro\u0161i\u0161\u0107ivanja za obradu potro\u0161enog nuklearnog goriva putem<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":416,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[20,19],"tags":[35],"class_list":["post-415","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologije","category-vesti","tag-gorivni-ciklusi"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/415","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=415"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/415\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":417,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/415\/revisions\/417"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/416"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=415"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=415"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=415"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}