{"id":400,"date":"2024-05-30T09:33:58","date_gmt":"2024-05-30T09:33:58","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=400"},"modified":"2024-05-30T09:33:58","modified_gmt":"2024-05-30T09:33:58","slug":"prva-tura-vestinghausovog-goriva-u-kozloduju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2024\/05\/30\/prva-tura-vestinghausovog-goriva-u-kozloduju\/","title":{"rendered":"Prva tura Vestinghausovog goriva u Kozloduju\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>U kozlodujskoj reaktorskoj jedinici 5 po\u010delo je punjenje gorivom koje je proizvela ameri\u010dka kompanija Vestinghaus (Westinghouse)\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"768\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/1024px-Kozloduy_Nuclear_Power_Plant_021.jpg\" alt=\"Nuklearna elektrana u Kozloduju. Foto: Wikipedia\" class=\"wp-image-401\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/1024px-Kozloduy_Nuclear_Power_Plant_021.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/1024px-Kozloduy_Nuclear_Power_Plant_021-300x225.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/1024px-Kozloduy_Nuclear_Power_Plant_021-768x576.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Nuklearna elektrana u Kozloduju. Foto: Wikipedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Prema ugovoru koji je ranije potpisan ameri\u010dka kompanija \u0107e u slede\u0107ih deset godina obezbe\u0111ivati gorivo za ovu reaktorsku jedinicu.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ina\u010de, u Kozloduju je operativno \u0161est reaktorskih jedinica i sve su VVER (\u0432\u043e\u0434\u043e-\u0432\u043e\u0434\u044f\u043d\u043e\u0439 \u044d\u043d\u0435\u0440\u0433\u0435\u0442\u0438\u0447\u0435\u0441\u043a\u0438\u0439 \u0440\u0435\u0430\u043a\u0442\u043e\u0440) tipa koji je dizajniran u Sovjetskom Savezu i naj\u010de\u0161\u0107i je reaktorski dizajn koji se mo\u017ee na\u0107i u Isto\u010dnoj Evropi.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Pored ovoga, Bugarska je sa Framatomom ranije potpisala i ugovor o snabdevanju goriva za \u0161estu reaktorsku jedinicu ove nuklearne elektrane. Dakle, nuklearka koja proizvodi 34 procenta elektri\u010dne energije bugarskog energentskog sistema koristi\u0107e gorivo svake od velikih kompanija koje ga proizvode: Rosatoma (jedinice 1-4), Vestinghaus (jedinica 5) i Framatoma (jedinica 6).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ali iako li\u010di na isklju\u010divo geopoliti\u010dku kompeticiju &#8211; potez koji bi trebalo da isto\u010dnoevropske dr\u017eave oslobodi zavisnosti od Rusije &#8211; zna\u010di mo\u017eda i jo\u0161 ne\u0161to. Ti\u010de se, naime, i budu\u0107e <em>ekonomije <\/em>nuklearne energije jer najavljuje diversifikaciju mogu\u0107eg snabdevanja i <em>opcije<\/em> koje \u0107e u budu\u0107nosti mo\u017eda zna\u010diti i pojeftinjenje nuklearnog goriva. Jer do sada je pravilo bilo da nuklearno gorivo za odre\u0111eni tip reaktora proizvodi kompanija koja je dizajnirala i sam reaktor pa ste strate\u0161ki bili vezani za nju. Rat u Ukrajini \u0107e se pre ili kasnije zavr\u0161iti i u nekom trenutku \u0107e se nastaviti i relativno \u201cuobi\u010dajene\u201d prakse, samo \u0107e ovoga puta postojati daleko vi\u0161e opcija kada je u pitanju potencijalna nabavka nuklearnog goriva.&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Drugim re\u010dima, korisnici \u0107e u budu\u0107nosti imati daleko vi\u0161e izbora, posebno imaju\u0107i u vidu da je i Rosatom razvio gorivo (Kvadrat) koje se mo\u017ee koristiti u zapadnim reaktorima.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U kozlodujskoj reaktorskoj jedinici 5 po\u010delo je punjenje gorivom koje je proizvela ameri\u010dka kompanija Vestinghaus (Westinghouse)\u00a0 Prema ugovoru koji je<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":401,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[22,19],"tags":[],"class_list":["post-400","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","category-vesti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/400","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=400"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/400\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":402,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/400\/revisions\/402"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/401"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=400"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=400"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=400"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}