{"id":3967,"date":"2026-11-20T08:12:00","date_gmt":"2026-11-20T08:12:00","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3967"},"modified":"2026-11-20T08:12:01","modified_gmt":"2026-11-20T08:12:01","slug":"henri-tilman-novi-evroazijski-nuklearni-ekosistem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/11\/20\/henri-tilman-novi-evroazijski-nuklearni-ekosistem\/","title":{"rendered":"Henri Tilman: novi evroazijski nuklearni ekosistem"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Rasprave o razvoju nuklearne energije u Centralnoj Aziji naj\u010de\u0161\u0107e se svode na dominaciju Rusije i sposobnost korporacije Rosatom da ponudi zaokru\u017eene pakete koji obuhvataju tehnologiju, gorivni ciklus, izgradnju i finansiranje. Me\u0111utim, fokusiranje isklju\u010divo na udeo na tr\u017ei\u0161tu previ\u0111a znatno \u0161iru transformaciju koja je ve\u0107 u toku \u0161irom Evroazije. U Centralnoj Aziji nuklearni projekti se sve vi\u0161e osmi\u0161ljavaju kao sidra \u0161irih industrijskih ekosistema koji obuhvataju rudarstvo, logistiku, naprednu proizvodnju, urbani razvoj, data centre, proizvodnju vodonika i nove transportne koridore<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"960\" height=\"763\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/960px-Central_Asia_-_political_map_-_2000.svg_.webp\" alt=\"Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-3968\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/960px-Central_Asia_-_political_map_-_2000.svg_.webp 960w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/960px-Central_Asia_-_political_map_-_2000.svg_-300x238.webp 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/960px-Central_Asia_-_political_map_-_2000.svg_-768x610.webp 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 960px) 100vw, 960px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O ovim procesima u intervjuu za portal The Astana Times govorio je Henri Tilman, osniva\u010d londonskih savetodavnih ku\u0107a Asia Investment Research Global (Asia Nuclear) i Ayana Research, specijalizovanih za energetsku tranziciju i investicije na tr\u017ei\u0161tima u razvoju, a mi prenosimo najva\u017enije zaklju\u010dke.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema njegovim re\u010dima, pri\u010da prevazilazi puko nadmetanje Rusije i Kine i doti\u010de se kompleksne industrijske politike, razvoja alternativnih lanaca snabdevanja i preoblikovanja ekonomske geografije Evroazije i takozvanog globalnog juga.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Dva razli\u010dita tehnolo\u0161ka liderstva: Rusija i Kina<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Obja\u0161njavaju\u0107i zbog \u010dega su se i Uzbekistan i Kazahstan odlu\u010dili da istovremeno sara\u0111uju i sa ruskim Rosatomom i sa kineskom nacionalnom nuklearnom korporacijom CNNC, Tilman isti\u010de da obe zemlje prednja\u010de u svojim specifi\u010dnim oblastima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rusija je svetski lider u komercijalnim i zrelim nuklearnim tehnologijama sa najkompletnijom ponudom na tr\u017ei\u0161tu. Krajem 2025. godine Rosatom je gradio 22 velika energetska bloka u sedam zemalja, dr\u017ee\u0107i izme\u0111u 88 i 90 odsto globalnog izvoznog tr\u017ei\u0161ta nuklearnih elektrana, sa me\u0111unarodnom knjigom narud\u017ebina vrednom oko 200 milijardi dolara koja obuhvata 35 velikih blokova i \u0161est malih modularnih reaktora (SMR) u 11 dr\u017eava. Pored nedavnih dogovora o izgradnji osam nuklearnih elektrana u Iranu i dve plutaju\u0107e elektrane u Indoneziji, Rosatom nastavlja da vodi u Centralnoj Aziji: u Tad\u017eikistanu pregovara o izgradnji malog reaktora snage 40 do 50 megavata i sprovodi sanaciju nekada\u0161njih sovjetskih postrojenja za uranijum, dok Kirgistan razmatra izgradnju svoje prve nuklearke zasnovane na ruskim SMR jedinicama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sa druge strane, Kina predvodi tehnolo\u0161ku trku u reaktorima \u010detvrte generacije (Gen IV) i reaktorima sa rastopljenim solima na bazi torijuma (TMSR). Pored masovne izgradnje doma\u0107ih reaktora tre\u0107e generacije Hualong One snage 1,17 gigavata i razvoja komercijalnog kopnenog SMR-a Linglong One od 125 megavata, \u0160angajski institut za primenjenu fiziku uspe\u0161no sprovodi eksperimente sa torijumskim reaktorom snage 2 megavata. Nakon \u0161to je u novembru 2025. godine ostvarena prva uspe\u0161na konverzija torijuma-232 u fisilni uranijum-233, ispitivanja po\u010detkom 2026. potvrdila su komercijalnu primenljivost ovog goriva, sa ciljem komercijalne upotrebe do 2030. ili 2031. godine. Stoga odluke centralnoazijskih dr\u017eava nisu izbor jednog ugovora naspram drugog, ve\u0107 ulaganje u razli\u010dite tehnolo\u0161ke pravce koji \u0107e oblikovati budu\u0107nost industrije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Uzbekistan i Kazahstan: nuklearni gradovi i industrijski \u010dvorovi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posebnu pa\u017enju privla\u010di projekat D\u017eizak u Uzbekistanu, vredan 9,5 milijardi dolara, \u010dija je izgradnja zapo\u010dela u julu 2026. godine. Re\u010d je o prvoj integrisanoj stanici na svetu koja na jednoj lokaciji spaja dva mala modularna reaktora od po 55 megavata i dva velika reaktora tipa VVER-1000, ukupne snage 2.110 megavata. O\u010dekuje se da \u0107e prvi reaktor biti pu\u0161ten u probni rad 2029. godine, a proizvodnja elektri\u010dne energije zapo\u010deti 2033. ili 2034. godine.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pored toga, predsednik \u0160avkat Mirzijojev najavio je u oktobru 2026. razvoj druge i tre\u0107e nuklearne elektrane i potpisivanje \u0161est energetskih sporazuma vrednih 4,7 milijardi dolara za 3.000 megavata novih kapaciteta, uklju\u010duju\u0107i saradnju sa kompanijama iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Japana, Francuske i Katara. Paralelno sa tim, ameri\u010dki dr\u017eavni sekretar Marko Rubio ponudio je u oktobru u Samarkandu saradnju u oblasti SMR tehnologije, dok je Ju\u017ena Koreja u septembru sa Kazahstanom potpisala 13 sporazuma fokusiranih na kriti\u010dne minerale i nuklearnu energiju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pri izboru lokacija i u Kazahstanu i u Uzbekistanu glavni prioritet bili su pristup vodi i prostor za industrijski razvoj koji proizvodnju energije pribli\u017eava krajnjim potro\u0161a\u010dima. Kazahstan je odabrao dve susedne lokacije kod jezera Balha\u0161 kako bi od izvoznika sirovog uranijuma prerastao u velikog regionalnog proizvo\u0111a\u010da energije. Uzbekistan je, sa druge strane, odabrao lokaciju kod jezera Tuzkan, gde na povr\u0161ini od 200 hektara gradi \u010ditav \u201enuklearni grad\u201c projektovan za sme\u0161taj oko 33.000 stanovnika &#8211; prvenstveno mladih nuklearnih stru\u010dnjaka i njihovih porodica &#8211; sa prate\u0107im \u0161kolama, vrti\u0107ima, zdravstvenim ustanovama, sportskim i kulturnim centrima; ina\u010de, dodajemo mi iz Nuklearne Perspektive, stara dobra tradicija iz doba Sovjetskog saveza.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tilman nagla\u0161ava da Zapad u velikoj meri zanemaruje \u010dinjenicu da nuklearna energija u dr\u017eavama \u010dlanicama BRIKS-a, \u0160angajske organizacije za saradnju (\u0160OS) i ASEAN-a postaje osnovni pokreta\u010d brzog rasta u sektorima poput data centara, rudarstva, metalurgije i urbanog razvoja, ali i nuklearne medicine, o \u010demu svedo\u010di i isporuka ruskog generatora tehnecijuma-99m Onkolo\u0161kom centru u Bi\u0161keku u Kirgistanu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kinesko-ruska sprega, arkti\u010dki koridori i \u201epanda obveznice\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Odnos Rosatoma i CNNC-a u Centralnoj Aziji ne treba posmatrati samo kao tr\u017ei\u0161nu konkurenciju, ve\u0107 i kao podelu rada i tehnolo\u0161ku komplementarnost. Dve zemlje ve\u0107 godinama zajedni\u010dki razvijaju nuklearne blokove u Kini &#8211; uklju\u010duju\u0107i sedmi blok elektrane Tjanvan sa ruskim reaktorom VVER-1200 koji je priklju\u010den na mre\u017eu u oktobru 2026. godine &#8211; \u0161to postavlja temelje za zajedni\u010dki nastup i prenos tehnologija tre\u0107e i \u010detvrte generacije u tre\u0107im zemljama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ova saradnja deo je \u0161ire evroazijske integracije koja povezuje Severni morski put sa novim kopnenim Transarkti\u010dkim transportnim koridorom (TATC). Ovaj koridor, koji povezuje Rusiju i Kinu preko Sibira i Urala ka Centralnoj i Ju\u017enoj Aziji bez oslanjanja na zapadne rute, uklju\u010duje pilot-projekte autonomnih kamiona bez voza\u010da i vozova na vodonik, pri \u010demu \u0107e upravo nuklearna energija igrati klju\u010dnu ulogu u napajanju te transportne infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na finansijskom planu, dok Rosatom svoje projekte tradicionalno finansira putem dr\u017eavnih kredita i modela izgradi\u2013poseduj\u2013upravljaj (BOO) &#8211; kao \u0161to je slu\u010daj sa kreditom koji pokriva 85 odsto tro\u0161kova kazahstanske elektrane Balha\u0161 &#8211; fiskalni pritisci i najavljeno smanjenje unutra\u0161njeg investicionog programa Rosatoma za skoro 50 odsto otvaraju prostor za nove mehanizme finansiranja. Jedno od glavnih re\u0161enja predstavljaju takozvane \u201epanda obveznice\u201c, odnosno du\u017eni\u010dke hartije od vrednosti denominovane u juanima koje strani subjekti izdaju na kineskom tr\u017ei\u0161tu. Prema podacima agencije Standard &amp; Poor&#8217;s, u prvoj polovini 2026. godine emisija ovih obveznica porasla je za 68 odsto na oko 160 milijardi juana, pri \u010demu su strani izdavaoci \u010dinili polovinu tr\u017ei\u0161ta, a ruske energetske kompanije i Kina ve\u0107 du\u017ee vreme razmatraju njihovo kori\u0161\u0107enje za zajedni\u010dke energetske projekte.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iako se na globalnom tr\u017ei\u0161tu pojavljuju novi konkurenti &#8211; poput konzorcijuma SAD, Japana i Ju\u017ene Koreje za izvoz reaktora nove generacije ili danskog startapa Copenhagen Atomics koji razvija komercijalne torijumske reaktore sa rastopljenim solima po ceni od 50 miliona dolara po jedinici od 100 MW termalne snage &#8211; Rusija zadr\u017eava vode\u0107u poziciju u Centralnoj Aziji, dok se sam region ubrzano pretvara u sredi\u0161te novog, vi\u0161eslojnog evroazijskog nuklearnog i industrijskog poretka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Komentar<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovog puta bismo samo kratko prokomentarisali. Jer ovaj intervju primarno refelektuje veoma kompleksnu poziciju centralnoazijskih zemalja koje su pomalo \u201cuklje\u0161tene\u201d izme\u0111u velikih sila: Rusije i Kine, ali, zbog njenog kapacitet projektivanja mo\u0107i, i SAD. Tradicionalno &#8211; Rusija je ta koja snabdeva tehnologijama, ali izgleda da se na horizontu nalazi i nova geopoliti\u010dka strategija koju mo\u017eda najavljuje upravo ovaj intervju.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ceo intervju, ina\u010de, mo\u017eete <a href=\"https:\/\/astanatimes.com\/2026\/11\/expert-beyond-rosatom-new-eurasian-nuclear-ecosystem\/\">pro\u010ditati<\/a> i na Astana Times.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: Astana Times (Henri Tilman)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rasprave o razvoju nuklearne energije u Centralnoj Aziji naj\u010de\u0161\u0107e se svode na dominaciju Rusije i sposobnost korporacije Rosatom da ponudi<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3968,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[58,22,59,23,20],"tags":[234],"class_list":["post-3967","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize","category-ekonomija","category-prevodi","category-studije-slucaja","category-tehnologije","tag-centralna-azija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3967","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3967"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3967\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3969,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3967\/revisions\/3969"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3968"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3967"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3967"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3967"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}