{"id":3963,"date":"2026-11-19T08:50:18","date_gmt":"2026-11-19T08:50:18","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3963"},"modified":"2026-11-19T08:50:19","modified_gmt":"2026-11-19T08:50:19","slug":"data-centri-karbonski-otisak-kao-danska","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/11\/19\/data-centri-karbonski-otisak-kao-danska\/","title":{"rendered":"Data centri &#8211; karbonski otisak kao Danska\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Harvardova studija razotkriva stvarne razmere zaga\u0111enja data centara. I za\u0161to \u201ezelena\u201c struja za AI ne re\u0161ava su\u0161tinski problem<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Najnovija studija Univerziteta Harvard, objavljena u \u010dasopisu Nature Sustainability, donosi otre\u017enjuju\u0107e podatke o energetskom i ekolo\u0161kom otisku digitalne infrastrukture: 403 najve\u0107a data centra u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama emitovala su u samo jednoj godini vi\u0161e gasova sa efektom staklene ba\u0161te nego \u010ditava Danska &#8211; i to pre nego \u0161to je pravi bum ve\u0161ta\u010dke inteligencije (AI) uop\u0161te uzeo maha\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"576\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Google_Data_Center_Council_Bluffs_Iowa_49062863796.jpg\" alt=\"Guglov centar podataka. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-2212\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Google_Data_Center_Council_Bluffs_Iowa_49062863796.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Google_Data_Center_Council_Bluffs_Iowa_49062863796-300x169.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Google_Data_Center_Council_Bluffs_Iowa_49062863796-768x432.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Google Data Center, Council Bluffs Iowa<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istra\u017eiva\u010di sa Harvarda analizirali su potro\u0161nju elektri\u010dne energije i emisije ovih centara u periodu od maja 2024. do aprila 2025. godine, utvrdiv\u0161i da je njihova potro\u0161nja od 82 teravat-sati (\u0161to je dovoljno za napajanje gotovo sedam miliona doma\u0107instava tokom godinu dana) proizvela oko 25,7 miliona metri\u010dkih tona ugljen-dioksida. Vi\u0161e od polovine te energije do\u0161lo je iz fosilnih goriva, dok je ukupna procena emisija dva do tri puta ve\u0107a nego \u0161to su pokazivale prethodne studije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Profesorka biostatistike sa Harvarda Fran\u010deska Domini\u010di, glavna autorka studije, upozorila je da ove emisije odgovaraju nivou zaga\u0111enja \u010ditave savezne dr\u017eave Mi\u010digen ili manje evropske zemlje, te da planovi za izgradnju jo\u0161 2.000 novih data centara \u010dine ovaj trend izuzetno zabrinjavaju\u0107im. Paralelno sa tim, izve\u0161taj organizacije Climate Action Against Disinformation pokazuje da je potro\u0161nja elektri\u010dne energije najve\u0107ih tehnolo\u0161kih kompanija porasla za \u010dak 240 odsto izme\u0111u 2022. i 2025. godine, zbog \u010dega ti giganti ve\u0107 sada proma\u0161uju sopstvene klimatske ciljeve.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Klimatski samit COP31 i obe\u0107anja o \u201e\u010distoj\u201c ve\u0161ta\u010dkoj inteligenciji<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Objavljivanje ove studije poklopilo se sa lansiranjem dobrovoljne inicijative (Antalya Artificial Intelligence Pledge) na klimatskom samitu Ujedinjenih nacija COP31 u turskoj Antaliji, kojom se kompanije i dr\u017eave pozivaju da data centre napajaju \u010distom energijom, smanje potro\u0161nju vode i transparentno objavljuju podatke o svom ekolo\u0161kom otisku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvr\u0161ni sekretar UN za klimatske promene Sajmon Stil poru\u010dio je tom prilikom da se od gra\u0111ana ne mo\u017ee tra\u017eiti da danas prihvate vi\u0161e ra\u010dune za struju, ve\u0107e zaga\u0111enje i dublje nejednakosti u zamenu za obe\u0107anja o boljem sutra, isti\u010du\u0107i da budu\u0107e u\u0161tede emisija ne mogu biti izgovor za dana\u0161nji rast zaga\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dok pojedini akteri, poput biv\u0161eg ameri\u010dkog potpredsednika Ala Gora i predstavnika AI industrije, pola\u017eu nade u to da \u0107e napredni AI algoritmi do 2030. godine optimizovati industriju i smanjiti globalne emisije za \u0161est do devet odsto, kriti\u010dari upozoravaju da tehnolo\u0161ki sektor \u201eprodaje nadu u jednoj ruci, dok u drugoj krije stvarnu \u0161tetu\u201c. Kao jedno od prakti\u010dnih re\u0161enja na samitu je istaknuto hvatanje otpadne toplote iz data centara &#8211; koja se posebno efikasno prikuplja kod modernih sistema sa te\u010dnim hla\u0111enjem &#8211; i njeno usmeravanje u sisteme daljinskog grejanja, \u010dime bi se, prema procenama Me\u0111unarodne agencije za energetiku, do 2030. godine moglo grejati oko 10 odsto evropskih doma\u0107instava.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Komentar: \u0161ta istra\u017eivanja i mediji i dalje propu\u0161taju da vide?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O energetskoj gladi data centara i ve\u0161ta\u010dke inteligencije redovno pi\u0161emo i svakako je ohrabruju\u0107e \u0161to se ovakve ozbiljne akademske analize kona\u010dno pojavljuju, pre svega zato \u0161to data centre po prvi put jasno i nedvosmisleno identifikuju kao direktne industrijske zaga\u0111iva\u010de; mada u ovom konkretnom \u010dlanku prime\u0107ujemo veoma opasnu takozvanu \u201ctehno-naivnost\u201d prema kojoj zauzimamo izuzetno o\u0161tar stav. Jer \u201cpreusmeravanje energije u sisteme daljinskog grejanja\u201d ili sli\u010dna tehnolo\u0161ka i tehnokratska \u201cre\u0161enja\u201d jednostavno nisu \u201cre\u0161enja\u201d ve\u0107, smatramo, ne\u0161to \u0161to se grani\u010di sa prodavanjem magle.&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jer, i ovakva istra\u017eivanja i mainstream medijski izve\u0161taji o njima i dalje propu\u0161taju jednu klju\u010dnu, gotovo &#8220;diskurzivnu&#8221; zamku. Pod sve sna\u017enijim pritiskom javnosti, tehnolo\u0161ki giganti masovno pose\u017eu za kupovinom \u201ezelene\u201c energije kako bi se grinvo\u0161ovali (prikazali ekolo\u0161ki odgovornim). Ali \u010dak i ako velike tehnolo\u0161ke kompanije uspeju da svoje data centre gotovo u potpunosti snabdevaju karbonski neutralnom elektri\u010dnom energijom &#8211; to su\u0161tinski ne\u0107e re\u0161iti problem dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada bi, na primer, tehnolo\u0161ki sektor zakupio ili preuzeo najve\u0107i deo dostupnih \u010distih i stabilnih izvora bazne energije, ostatak dru\u0161tva i privrede ostao bi primoran da tro\u0161i \u201eprljavu\u201c energiju ili da se oslanja na isprekidane i nepouzdane obnovljive izvore.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najbolji primer za taj apsurd je Poljska, gde je neposredno uz budu\u0107u nuklearnu elektranu snage 3,6 gigavata <a href=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/03\/25\/za-koga-ce-se-proizvoditi-elektricna-energija-gigantski-ai-kampus-tik-uz-prvu-poljsku-nuklearnu-elektranu\/\" title=\"najavljena\">najavljena<\/a> izgradnja ogromnog data centra kapaciteta \u010dak 3 gigavata. Ukoliko se takav scenario realizuje, data centar \u0107e tro\u0161iti gotovo svu novu, \u010distu i karbonski neutralnu nuklearnu energiju, dok \u0107e ostatak Poljske nastaviti da se oslanja na svoj postoje\u0107i, izrazito karbonski intenzivan elektroenergetski sistem zasnovan na termoelektranama na ugalj (koji je ina\u010de najintenzivniji u Evropi, daleko iznad proseka pa i iznad sistema u Srbiji). Drugim re\u010dima: data centar \u0107e biti \u201ezelen, karbonski neutralan i odr\u017eiv\u201c, dok \u0107e obi\u010dni gra\u0111ani Poljske biti &#8211; <em>zaga\u0111iva\u010di<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: NBCNews \/ Euronews \/ Guardian&#8230; <\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Harvardova studija razotkriva stvarne razmere zaga\u0111enja data centara. I za\u0161to \u201ezelena\u201c struja za AI ne re\u0161ava su\u0161tinski problem Najnovija studija<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2212,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[58,21,22,23,20,19],"tags":[125,91,128],"class_list":["post-3963","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize","category-ekologija","category-ekonomija","category-studije-slucaja","category-tehnologije","category-vesti","tag-big-tech","tag-data-centri","tag-vestacka-inteligencija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3963","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3963"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3963\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3964,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3963\/revisions\/3964"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2212"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3963"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3963"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3963"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}