{"id":3951,"date":"2026-11-18T06:00:00","date_gmt":"2026-11-18T06:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3951"},"modified":"2026-11-16T07:54:11","modified_gmt":"2026-11-16T07:54:11","slug":"uticaj-toplotnih-talasa-na-rad-nuklearnih-elektrana-tehnicki-i-ekoloski-izazovi-hladenja-u-doba-klimatskih-ekstrema","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/11\/18\/uticaj-toplotnih-talasa-na-rad-nuklearnih-elektrana-tehnicki-i-ekoloski-izazovi-hladenja-u-doba-klimatskih-ekstrema\/","title":{"rendered":"Uticaj toplotnih talasa na rad nuklearnih elektrana: tehni\u010dki i ekolo\u0161ki izazovi hla\u0111enja u doba klimatskih ekstrema"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ekstremno visoke temperature tokom letnjih meseci poslednjih godina stavljaju elektroenergetske sisteme pod sve ve\u0107i pritisak, otvaraju\u0107i pitanje pouzdanosti rada nuklearnih elektrana u uslovima zagrevanja reka i smanjenog vodostaja. Upravo zbog sve u\u010destalijih klimatskih ekstrema, razgovor koji je Me\u0111unarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) objavila sa Jurajem Rovnijem, \u0161efom Odseka za operativnu bezbednost ove agencije, predstavlja jedan od najva\u017enijih dokumenata za savremenu nuklearnu industriju &#8211; ali i jedno od klju\u010dnih pitanja za na\u0161 region i Srbiju\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/06\/High_temperature_icon.svg_.png\" alt=\"Izvor: Wikimedia\" class=\"wp-image-1938\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/06\/High_temperature_icon.svg_.png 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/06\/High_temperature_icon.svg_-300x300.png 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/06\/High_temperature_icon.svg_-150x150.png 150w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/06\/High_temperature_icon.svg_-768x768.png 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Izvor: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ova tema za nas ima posebnu te\u017einu imaju\u0107i u vidu konkretna de\u0161avanja iz proteklog leta, kada su visoke temperature Dunava i smanjena raspolo\u017eivost rashladne vode primorale operatere u Ma\u0111arskoj, Rumuniji i Bugarskoj (kao i u Francuskoj) da privremeno smanje izlaznu snagu pojedinih reaktora. Kako potencijalni budu\u0107i nuklearni projekti u Srbiji tako\u0111e neminovno ra\u010dunaju na velike vodotokove poput Dunava kao primarni resurs, razumevanje fizike hla\u0111enja, zakonskih ograni\u010denja i in\u017eenjerskih re\u0161enja za adaptaciju postaje strate\u0161ki imperativ prvog reda.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kako funkcioni\u0161e hla\u0111enje i za\u0161to toplotni talasi ograni\u010davaju snagu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Juraj Rovni na samom po\u010detku nagla\u0161ava klju\u010dnu \u010dinjenicu koja se u javnosti \u010desto pogre\u0161no tuma\u010di: smanjenje snage nuklearne elektrane tokom leta nije pokazatelj ugro\u017eene nuklearne bezbednosti, ve\u0107 striktno po\u0161tovanje ekolo\u0161kih propisa. Isti propisi i ograni\u010denja va\u017ee i za sve druge termoelektrane &#8211; na ugalj, gas ili biomasu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U nuklearnoj elektrani toplota dobijena fisijom koristi se za stvaranje pare koja pokre\u0107e turbinu. Me\u0111utim, u skladu sa zakonima termodinamike, samo oko jedne tre\u0107ine te toplote pretvara se u elektri\u010dnu energiju, dok se preostale dve tre\u0107ine moraju odvesti putem posebnog kruga rashladne vode kroz kondenzator. Ta rashladna voda nikada ne dolazi u kontakt sa radioaktivnim materijalom u reaktoru &#8211; re\u010d je o potpuno odvojenom sistemu \u010dija je jedina uloga odvo\u0111enje vi\u0161ka toplote (i hla\u0111enje turbinskog prstena vode).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kod elektrana sa proto\u010dnim sistemom hla\u0111enja, voda se uzima iz reke, jezera ili mora, prolazi kroz kondenzator i vra\u0107a se u vodotok za nekoliko stepeni toplija. Tokom toplotnih talasa i su\u0161a, re\u010dna voda je ve\u0107 prirodno zagrejana i njen protok je smanjen, \u0161to drasti\u010dno umanjuje njen kapacitet da apsorbuje dodatnu toplotu bez naru\u0161avanja ekosistema.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Za\u0161tita vodenih ekosistema i regulatorna ograni\u010denja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ukoliko bi temperatura ispu\u0161tene rashladne vode prema\u0161ila zakonom dozvoljene granice, do\u0161lo bi do pada nivoa rastvorenog kiseonika u reci, prekomernog razmno\u017eavanja algi i bakterija, kao i ugro\u017eavanja ribljeg fonda i drugih organizama, naro\u010dito u periodima mresta. Zbog toga nacionalna zakonodavstva propisuju stroge gornje granice maksimalno dozvoljene temperature vode koja se vra\u0107a u reku, kao i ukupnog zagrevanja samog vodotoka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada reka dostigne taj temperaturni prag, operateri su po zakonu du\u017eni da obore snagu reaktora (ili u retkim slu\u010dajevima privremeno obustave rad na nekoliko dana ili nedelja) kako bi smanjili koli\u010dinu toplote koju predaju vodi. Samo u izuzetnim situacijama, radi o\u010duvanja stabilnosti elektroenergetskog sistema, nacionalni regulator mo\u017ee odobriti privremeno izuze\u0107e od ovih pravila.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ne postoji jedinstvena univerzalna temperatura propisana na globalnom nivou, jer svaka reka i klimatska zona imaju svoje specifi\u010dnosti. Umesto toga, IAEA postavlja me\u0111unarodni metodolo\u0161ki okvir na osnovu kojeg nacionalni regulatori za svaku konkretnu lokaciju propisuju operativne limite. \u0160tavi\u0161e, standardi IAEA nala\u017eu sprovo\u0111enje Periodi\u010dnog pregleda bezbednosti otprilike svakih deset godina, tokom kojeg se ovi parametri revidiraju u skladu sa promenama klimatskih uslova.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Tehni\u010dka adaptacija: Kako prilagoditi nuklearke toplijoj klimi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nuklearne elektrane &#8211; kako postoje\u0107e, tako i one koje se tek planiraju -mogu se in\u017eenjerski prilagoditi rastu temperatura i smanjenju vodostaja kroz nekoliko proverenih tehnolo\u0161kih re\u0161enja:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Prelazak na zatvorene sisteme hla\u0111enja (rashladni tornjevi): umesto kontinuiranog zahvatanja i vra\u0107anja velikih koli\u010dina re\u010dne vode, rashladna voda kru\u017ei u zatvorenom ciklusu kroz mokre rashladne tornjeve, gde se vi\u0161ak toplote ispu\u0161ta u atmosferu u vidu vodene pare, dok se iz reke nadokna\u0111uje samo minimalna koli\u010dina vode izgubljena isparavanjem.<\/li>\n\n\n\n<li>Vazdu\u0161no hla\u0111enje (suvi tornjevi): potpuno elimini\u0161e potrebu za velikim prirodnim izvorom vode za hla\u0111enje kondenzatora, mada zahteva ve\u0107a kapitalna ulaganja i smanjuje ukupnu termodinami\u010dku efikasnost postrojenja tokom najtoplijih dana.<\/li>\n\n\n\n<li>Pove\u0107anje kapaciteta kondenzatora i kori\u0161\u0107enje otpadnih voda: u toplijim regionima elektrane se projektuju sa predimenzionisanim izmenjiva\u010dima toplote, a u su\u0161nim oblastima mogu koristiti \u010dak i pre\u010di\u0161\u0107enu komunalnu otpadnu vodu iz obli\u017enjih gradova (kao \u0161to je slu\u010daj sa nuklearnom elektranom Palo Verde u Arizoni).<\/li>\n\n\n\n<li>Napredni dizajni reaktora: reaktori hla\u0111eni gasom na visokim temperaturama (HTGR), kao i reaktori hla\u0111eni te\u010dnim metalima ili rastopljenim solima, rade na znatno vi\u0161im termodinami\u010dkim temperaturama, \u0161to im omogu\u0107ava efikasnije hla\u0111enje uz minimalnu ili nikakvu potro\u0161nju vode.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iskustva sa Dunava iz proteklog leta jasno pokazuju da planiranje budu\u0107ih nuklearnih kapaciteta u na\u0161em regionu vi\u0161e ne mo\u017ee po\u010divati na hidrolo\u0161kim podacima iz dvadesetog veka. Izbor lokacije i tehnologije hla\u0111enja mora od samog po\u010detka ukalkulisati realnost klimatskih promena kako bi budu\u0107a elektrana ostala pouzdan stub energetske bezbednosti i u najtoplijim letnjim mesecima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: IAEA, (Anna Chtorkh \/ Juraj Rovny)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ekstremno visoke temperature tokom letnjih meseci poslednjih godina stavljaju elektroenergetske sisteme pod sve ve\u0107i pritisak, otvaraju\u0107i pitanje pouzdanosti rada nuklearnih<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1938,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[20,19],"tags":[],"class_list":["post-3951","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologije","category-vesti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3951","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3951"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3951\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3952,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3951\/revisions\/3952"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1938"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3951"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3951"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3951"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}