{"id":3946,"date":"2026-11-16T06:44:00","date_gmt":"2026-11-16T06:44:00","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3946"},"modified":"2026-11-15T10:49:34","modified_gmt":"2026-11-15T10:49:34","slug":"slovacka-mohovce-snaga-bloka-4-povecana-na-35-nadomak-svetskog-rekorda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/11\/16\/slovacka-mohovce-snaga-bloka-4-povecana-na-35-nadomak-svetskog-rekorda\/","title":{"rendered":"Slova\u010dka, Mohovce: snaga bloka 4 pove\u0107ana na 35%. Nadomak svetskog rekorda"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Snaga \u010detvrtog bloka slova\u010dke nuklearne elektrane Mohovce pove\u0107ana je na 35 odsto nominalnog kapaciteta, \u010dime novi reaktor uspe\u0161no nastavlja proces pu\u0161tanja u rad. Ovaj reaktor tipa VVER-440, koji je prvi put priklju\u010den na elektroenergetsku mre\u017eu 15. oktobra pri snazi od oko 20 odsto, do sada je proizveo oko 16,2 gigavat-sata elektri\u010dne energije, \u0161to je ekvivalentno godi\u0161njoj potro\u0161nji pribli\u017eno 6.500 doma\u0107instava<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"576\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Mochovce_2009-07-11_cropped-1024x576.jpg\" alt=\"Nuklearna elektrana Mohovce. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-1052\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Mochovce_2009-07-11_cropped-1024x576.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Mochovce_2009-07-11_cropped-300x169.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Mochovce_2009-07-11_cropped-768x432.jpg 768w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Mochovce_2009-07-11_cropped.jpg 1320w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Nuklearna elektrana Mohovce. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na ovom nivou snage od 35 odsto sledi nova serija strogih ispitivanja i merenja, pre nego \u0161to se izlazna snaga bude fazno podizala na 55, zatim 75, 90 i kona\u010dno na 100 odsto. Direktor projekta zavr\u0161etka blokova u kompaniji Slovensk\u00e9 elektr\u00e1rne Martin Mraz izjavio je da se postizanjem 35 odsto performansi ulazi u narednu fazu programa energetskog startovanja, naglasiv\u0161i da se na svakom nivou snage sprovodi precizno definisan skup testova kojima se proverava pona\u0161anje bloka u specifi\u010dnim radnim uslovima, te da se prelazak na vi\u0161i nivo odobrava tek nakon njihove potpune evaluacije. Zavr\u0161ni korak pu\u0161tanja u rad ovog bloka snage 471 megavat &#8211; \u0161to odgovara udelu od oko 13 odsto trenutne ukupne potro\u0161nje elektri\u010dne energije u Slova\u010dkoj &#8211; bi\u0107e neprekidni probni rad od 144 sata pri punoj snazi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Portal Nuklearna Perspektiva ve\u0107 mesecima unazad najavljuje ovaj istorijski trenutak za slova\u010dku energetiku. Iako javnosti sa strane ponekad mo\u017ee delovati da \u201estvari idu sporo\u201c, pokretanje novog nuklearnog reaktora predstavlja tehnolo\u0161ki izuzetno kompleksan i postepen proces u kojem bezbednost i precizna kalibracija svakog sistema imaju apsolutni prioritet nad brzinom. Imaju\u0107i u vidu dosada\u0161nju dinamiku testiranja i analogiju sa tre\u0107im blokom ove elektrane, dostizanje pune snage od 100 odsto i ulazak u komercijalni rad realno se mogu o\u010dekivati u prvoj polovini 2027. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada \u010detvrti blok u Mohovcima dostigne pun kapacitet, Slova\u010dka \u0107e biti na korak od toga da i zvani\u010dno postane apsolutni svetski \u0161ampion po procentualnom udelu elektri\u010dne energije dobijene iz nuklearnih izvora. Zemlja ve\u0107 sada ima pet aktivnih reaktora \u2014 tri u Mohovcima i dva u elektrani Bohunjice \u2014 koji zajedno proizvode vi\u0161e od 60 odsto ukupne nacionalne elektri\u010dne energije, \u010dime Slova\u010dka ve\u0107 stoji u samom svetskom vrhu uz Francusku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ina\u010de, gradnja prva dva bloka u Mohovcima zapo\u010dela je jo\u0161 1982. godine, dok su radovi na tre\u0107em i \u010detvrtom bloku po\u010deli 1986, ali su obustavljeni 1992. godine. Projekat zavr\u0161etka ova dva reaktora ponovo je pokrenut deceniju kasnije uz procenjenu vrednost od 6,7 milijardi evra. Tre\u0107i blok u\u0161ao je u komercijalni rad u oktobru 2023. godine, dok je \u010detvrti blok prvu kriti\u010dnost dostigao 6. avgusta ove godine. Ve\u0107inski vlasnik kompanije Slovensk\u00e9 elektr\u00e1rne je Slovak Power Holding BV u vlasni\u0161tvu \u010de\u0161ke energetske grupacije EPH, dok Republika Slova\u010dka poseduje udeo od 34 odsto. Pored zavr\u0161etka Mohovaca, slova\u010dka vlada planira izgradnju novog velikog reaktora tipa Westinghouse AP1000 u Bohunjicama, a aktivno istra\u017euje i mogu\u0107nosti za uvo\u0111enje malih modularnih reaktora.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: World Nuclear News \/ Slovensk\u00e9 elektr\u00e1rne<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Snaga \u010detvrtog bloka slova\u010dke nuklearne elektrane Mohovce pove\u0107ana je na 35 odsto nominalnog kapaciteta, \u010dime novi reaktor uspe\u0161no nastavlja proces<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1052,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[23,19],"tags":[82],"class_list":["post-3946","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-slucaja","category-vesti","tag-slovacka"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3946","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3946"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3946\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3947,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3946\/revisions\/3947"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1052"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3946"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3946"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3946"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}