{"id":3942,"date":"2026-11-16T06:18:00","date_gmt":"2026-11-16T06:18:00","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3942"},"modified":"2026-11-15T10:20:40","modified_gmt":"2026-11-15T10:20:40","slug":"vestacka-inteligencija-i-klima-energetski-izazov-data-centara-naspram-potencijala-za-predvidanje-nepogoda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/11\/16\/vestacka-inteligencija-i-klima-energetski-izazov-data-centara-naspram-potencijala-za-predvidanje-nepogoda\/","title":{"rendered":"Ve\u0161ta\u010dka inteligencija i klima: energetski izazov data centara naspram potencijala za predvi\u0111anje nepogoda\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Pitanje da li \u0107e ve\u0161ta\u010dka inteligencija (AI) postati veliki zaga\u0111iva\u010d \u010dija \u0107e nezasita glad za elektri\u010dnom energijom ugroziti klimatske ciljeve, ili \u0107e pak pomo\u0107i u predvi\u0111anju katastrofa i upravljanju energetskom tranzicijom, nalazi se u samom sredi\u0161tu savremene nau\u010dne i energetske debate. Odgovor na ovo pitanje direktno zavisi od potro\u0161nje elektri\u010dne energije u velikim centrima za obradu podataka, gde se AI modeli treniraju i pokre\u0107u. Alalizom koja nam ej bila zanimljiva bavila se Laura Hud u The Conversation\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"960\" height=\"641\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Photo_of_New_Orleans_Data_Center.jpg\" alt=\"Data centar u Nju Orleansu. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-3164\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Photo_of_New_Orleans_Data_Center.jpg 960w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Photo_of_New_Orleans_Data_Center-300x200.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Photo_of_New_Orleans_Data_Center-768x513.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 960px) 100vw, 960px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Data centar u Nju Orleansu. Foto: Wikimedia. Photo_of_New_Orleans_Data_Center<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema podacima Me\u0111unarodne agencije za energetiku (IEA), pi\u0161e Laura, potro\u0161nja elektri\u010dne energije za treniranje i rad velikih jezi\u010dkih modela porasla je otprilike deset puta od lansiranja sistema ChatGPT u novembru 2022. godine. Tipi\u010dan data centar fokusiran na ve\u0161ta\u010dku inteligenciju tro\u0161i onoliko struje koliko i 100.000 doma\u0107instava, a procenjuje se da bi budu\u0107i centri mogli tro\u0161iti i do dvadeset puta vi\u0161e. O brzini rasta svedo\u010di i podatak izvr\u0161nog direktora kompanije Alphabet Sundara Pi\u010daija da je mese\u010dna upotreba Guglovih AI proizvoda porasla sedam puta u odnosu na pro\u0161lu godinu, dostigav\u0161i 3,2 kvadriliona tokena.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iako potro\u0161nja energije po pojedina\u010dnom AI zadatku opada zahvaljuju\u0107i tehnolo\u0161kom napretku, ukupna potra\u017enja raste daleko br\u017ee. Ekonomisti ovu pojavu nazivaju D\u017eevonsovim paradoksom &#8211; situacijom u kojoj pove\u0107anje efikasnosti dovodi do toliko masovnije upotrebe da se sve u\u0161tede poni\u0161tavaju. Prema procenama IEA, ve\u0161ta\u010dka inteligencija godi\u0161nje tro\u0161i oko 155 teravat-sati elektri\u010dne energije, \u0161to \u010dini tre\u0107inu ukupne potro\u0161nje svih data centara. Iako to trenutno predstavlja oko 0,5 odsto svetske potro\u0161nje elektri\u010dne energije i svega 0,1 odsto ukupne globalne potro\u0161nje energije, problem nastaje zbog geografske koncentracije. Tamo gde se data centri grupi\u0161u, kao \u0161to su Irska ili severna Vird\u017einija, oni ve\u0107 sada ozbiljno optere\u0107uju lokalne elektroenergetske mre\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ali sa druge strane, isti\u010de se u tekstu, ve\u0161ta\u010dka inteligencija pokazuje ogroman potencijal u borbi protiv klimatskih promena. Evropski centar za srednjoro\u010dne vremenske prognoze pustio je 2025. godine u rad AI model pod nazivom AIFS, koji daje preciznije prognoze od tradicionalnih modela zasnovanih na fizici. Ovaj sistem omogu\u0107ava znatno detaljniju geografsku procenu verovatno\u0107e ekstremnih vremenskih nepogoda, pru\u017eaju\u0107i vladama i osiguravaju\u0107im dru\u0161tvima vi\u0161e vremena za reakciju, dok istovremeno tro\u0161i znatno manje energije od klasi\u010dnih superkompjuterskih simulacija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jo\u0161 ve\u0107a korist le\u017ei u primeni ovakvih javnih AI modela u radu Me\u0111uvladinog panela za klimatske promene (IPCC), gde bi oni mogli da ubrzaju analizu podataka, smanje pristrasnost i pretvore globalnu nauku u prakti\u010dan sistem podr\u0161ke odlu\u010divanju &#8211; od nivoa dr\u017eavnih energetskih politika pa sve do lokalnih samouprava, poljoprivrednika i doma\u0107instava.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najve\u0107i jaz trenutno postoji u samom sistemu upravljanja. Dok za klimatske promene postoji globalni mehanizam kroz godi\u0161nje konferencije Ujedinjenih nacija (COP), oblast ve\u0161ta\u010dke inteligencije se i dalje oslanja uglavnom na dobrovoljne kodekse i povremene samite. Nova analiza istra\u017eiva\u010dkog centra Vision ukazuje da bi energetski apetit ve\u0161ta\u010dke inteligencije mogao biti manji nego \u0161to se strahuje, a njen koristan potencijal ve\u0107i, ali zaklju\u010duje da nijedno od toga ne\u0107e imati presudan zna\u010daj bez jasnih pravila. Da li \u0107e ve\u0161ta\u010dka inteligencija dodatno zagrejati ili pomo\u0107i u hla\u0111enju planete, na kraju \u0107e manje zavisiti od samih \u010dipova, a mnogo vi\u0161e od institucija koje oko njih izgradimo i na\u010dina na koji budemo upravljali energijom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tekst ali i sli\u010dne analize svakako preporu\u010dujemo za \u010ditanje.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: The Conversation <\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pitanje da li \u0107e ve\u0161ta\u010dka inteligencija (AI) postati veliki zaga\u0111iva\u010d \u010dija \u0107e nezasita glad za elektri\u010dnom energijom ugroziti klimatske ciljeve,<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3164,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[58,23,20,19],"tags":[125,91,128],"class_list":["post-3942","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize","category-studije-slucaja","category-tehnologije","category-vesti","tag-big-tech","tag-data-centri","tag-vestacka-inteligencija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3942","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3942"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3942\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3943,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3942\/revisions\/3943"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3164"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3942"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3942"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3942"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}