{"id":3927,"date":"2026-11-13T06:51:00","date_gmt":"2026-11-13T06:51:00","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3927"},"modified":"2026-11-12T15:02:06","modified_gmt":"2026-11-12T15:02:06","slug":"turska-i-kanada-sporazum-o-candu-tehnologiji-zaokret-ka-diversifikaciji-i-tehnoloskom-suverenitetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/11\/13\/turska-i-kanada-sporazum-o-candu-tehnologiji-zaokret-ka-diversifikaciji-i-tehnoloskom-suverenitetu\/","title":{"rendered":"Turska i Kanada: sporazum o CANDU tehnologiji. Zaokret ka diversifikaciji i tehnolo\u0161kom suverenitetu"},"content":{"rendered":"\n

Turska dr\u017eavna kompanija za nuklearnu energiju (TUNAS) potpisala je sa kanadskom kompanijom AtkinsR\u00e9alis (odnosno njenim ogrankom Candu Energy) sporazum o proceni i izradi studije izvodljivosti za uvo\u0111enje naprednih kanadskih nuklearnih reaktora. Ovaj va\u017ean korak usledio je na marginama klimatske konferencije COP31, a planom se razmatra izgradnja velikog postrojenja sa \u0161est reaktora ukupne snage 4,5 gigavata<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"Foto:
Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Portalu Nuklearna Perspektiva ovo nije nepoznata tema – na\u0161 portal je ve\u0107 u vi\u0161e navrata iscrpno pisao o ambicioznim planovima Ankare da pro\u0161iri svoje nuklearne kapacitete, te\u017ei\u0161tu na dugoro\u010dnom obezbe\u0111ivanju bazne energije i diversifikaciji energetskog portfelja kroz strate\u0161ko balansiranje izme\u0111u globalnih tehnolo\u0161kih dobavlja\u010da.<\/p>\n\n\n\n

Tehni\u010dki profil CANDU reaktora<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kanadska tehnologija bazirana je na reaktorima te\u0161ke vode pod pritiskom (PHWR \u2014 Pressurised Heavy-Water Reactor), poznatima pod akronimom CANDU. Ovi sistemi koriste prirodni uranijum kao gorivo, \u0161to zna\u010dajno smanjuje zavisnost od uvoza oboga\u0107enog uranijuma, dok te\u0161ka voda (deuterijum-oksid) slu\u017ei kao moderator i rashladno sredstvo. Pored visoke efikasnosti i pouzdanosti, jedna od klju\u010dnih prednosti CANDU tehnologije jeste mogu\u0107nost punjenja goriva u hodu, bez potrebe za ga\u0161enjem reaktora, \u0161to obezbe\u0111uje izuzetno visoke faktore iskori\u0161\u0107enja i raspolo\u017eivosti snage u mre\u017ei. <\/p>\n\n\n\n

Ipak, imaju CANDI-i i neke mane: jedna je upotreba te\u0161ke vode, koja je relativno skupa za nabavku, a druga je – potreba za kapitalnim remontom znatno frekventnije nego reaktori sa vodom pod pritiskom.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Geopoliti\u010dka diversifikacija i iskorak Turske<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Analiziraju\u0107i ovaj potez, prime\u0107ujemo da Turska svesno i strate\u0161ki diversifikuje svoju nuklearnu infrastrukturu. Dok je prvu nuklearnu elektranu u zemlji – Akkuyu – gradio ruski Rosatom po modelu BOO (Build-Own-Operate – “gradi, posjeduj, upravljaj”), novi aran\u017emani ozna\u010davaju radikalan zaokret u pristupu i modelu saradnje.<\/p>\n\n\n\n

Prelazak sa ruskog modela na kanadsku tehnologiju pokazuje da Turska ne \u017eeli da bude samo pasivni kupac gotovog energetskog objekta, ve\u0107 te\u017ei punom industrijskom osposobljavanju, transferu znanja i visokom nivou tehnolo\u0161ke samostalnosti. U savremenim geopoliti\u010dkim i ekonomskim tokovima, znanje i ovladavanje tehnologijom predstavljaju najozbiljniji oblik suvereniteta. Kroz uklju\u010divanje doma\u0107ih industrijskih lanaca, in\u017eenjera i istra\u017eiva\u010dkih centara u projekte poput ovog sa Kanadom, Ankara postavlja temelj za dugoro\u010dnu samoodr\u017eivost svog nuklearnog sektora. <\/p>\n\n\n\n

U tom smislu, BOO model po kojem je gra\u017een Akkuyu – iako u redakciji smatramo kao mo\u017eda i najlo\u0161iji model izgradnje nuklearne infrastrkture, jer ne njegov dublji dru\u0161tveni benefit ravan nuli – postaje makar donekle prihvatljiv. <\/p>\n\n\n\n

Istorijska analogija sa Kinom i pomeranje mo\u0107i ka Istoku<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ovakav pristup – u kojem dr\u017eava pa\u017eljivo testira, usvaja i analizira razli\u010dite tehnolo\u0161ke paradigme na svom tr\u017ei\u0161tu pre nego \u0161to se opredeli za dugoro\u010dni model koji joj najvi\u0161e odgovara – ni najmanje nije slu\u010dajan. Sli\u010dan razvojni put pro\u0161la je i Kina, koja je decenijama sistematski uvozila, testirala i prilago\u0111avala razli\u010dite reaktorske dizajne iz celog sveta (od francuskih i kanadskih do ruskih i ameri\u010dkih reaktora), da bi na kraju, zahvaljuju\u0107i akumuliranom znanju, kupovinom licence i doma\u0107im inovacijama, razvila sopstvene standarde i postala globalni lider u nuklearnoj gradnji.<\/p>\n\n\n\n

\u010cinjenica da Turska primenjuje istu matricu strate\u0161kog tehnolo\u0161kog filtriranja jo\u0161 jednom sna\u017eno reflektuje \u0161iri istorijski proces: nepovratni pomak globalne ekonomske, industrijske i tehnolo\u0161ke mo\u0107i ka Istoku, gde se energetska nezavisnost meri sposobno\u0161\u0107u ovladavanja najkompleksnijim naukama i industrijskim projektima dana\u0161njice.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: World Nuclear News \/ Anadolu Agency \/ AtkinsR\u00e9alis<\/p>\n\n\n\n

S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Turska dr\u017eavna kompanija za nuklearnu energiju (TUNAS) potpisala je sa kanadskom kompanijom AtkinsR\u00e9alis (odnosno njenim ogrankom Candu Energy) sporazum o<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3928,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[58,23,20,19],"tags":[44,138],"class_list":["post-3927","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize","category-studije-slucaja","category-tehnologije","category-vesti","tag-candu","tag-turska"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3927","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3927"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3927\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3929,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3927\/revisions\/3929"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3928"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3927"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3927"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3927"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}