{"id":3832,"date":"2026-10-23T06:36:00","date_gmt":"2026-10-23T06:36:00","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3832"},"modified":"2026-10-22T07:40:40","modified_gmt":"2026-10-22T07:40:40","slug":"vestinghaus-milijardu-dolara-u-novu-fabriku-naprednog-leu-goriva-u-sad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/10\/23\/vestinghaus-milijardu-dolara-u-novu-fabriku-naprednog-leu-goriva-u-sad\/","title":{"rendered":"Vestinghaus: milijardu dolara u novu fabriku naprednog LEU+ goriva u SAD"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ameri\u010dka kompanija Vestinghaus najavila je investiciju od jedne milijarde dolara u izgradnju prve nove fabrike nuklearnog goriva na flotnom nivou u SAD u poslednjih vi\u0161e od 50 godina. Novo postrojenje gradi\u0107e se u okviru postoje\u0107eg kompleksa Columbia Fuel Fabrication Facility u Ju\u017enoj Karolini, a po\u010detak operativnog rada planiran je za 2030. godinu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"668\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/15420174614_199e2f9b6a_k-1024x668.jpg\" alt=\"Briketi sa nuklearnim gorivom. Foto: Nuclear Regulatry Commision, Flickr\" class=\"wp-image-1261\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/15420174614_199e2f9b6a_k-1024x668.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/15420174614_199e2f9b6a_k-300x196.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/15420174614_199e2f9b6a_k-768x501.jpg 768w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/15420174614_199e2f9b6a_k-1536x1001.jpg 1536w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/15420174614_199e2f9b6a_k.jpg 2048w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Briketi sa nuklearnim gorivom. Foto: Nuclear Regulatry Commision, Flickr<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nova fabrika bi\u0107e namenjena isklju\u010divo za proizvodnju LEU+ goriva (oboga\u0107eni uranijum sa udelom izotopa U-235 ve\u0107im od dosada\u0161njeg standardnog limita od 5%, na raspon izme\u0111u 5% i 10%). Ovo gorivo omogu\u0107ava znatno ve\u0107u efikasnost reaktora, du\u017ee operativne cikluse (prelazak sa 18 na 24 meseca rada bez prekida) i pove\u0107anje snage postoje\u0107ih nuklearnih elektrana (uprating). Projekat je direktno uskla\u0111en sa programom UPRISE Ameri\u010dkog ministarstva energetike (DOE), koji ima za cilj da do 2029. godine podigne kapacitet postoje\u0107e ameri\u010dke nuklearne flote za \u010dak 5 GW usled rastu\u0107e potra\u017enje za baznom energijom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za razliku od postrojenja iz 1968. godine \u010dija tehnologija ne odgovara zahtevima visoke oboga\u0107enosti, nova fabrika koristi\u0107e napredni \u201esuvi\u201c proces proizvodnje (sli\u010dan onom u kompanijskom postrojenju u Velikoj Britaniji) uz visoku automatizaciju i najsavremenije bezbednosne standarde. Prema ekonomskim studijama, investicija \u0107e u narednih 10 godina generisati skoro 5 milijardi dolara pozitivnog ekonomskog uticaja u Ju\u017enoj Karolini.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kako se oboga\u0107uje uranijum?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prirodni uranijum koji se iskopava iz zemlje sastoji se od preko 99,2% izotopa U-238 i svega oko 0,7% fisionog izotopa U-235 koji je potreban za odr\u017eavanje nuklearne lan\u010dane reakcije. Da bi se napravilo komercijalno gorivo, prirodni uranijum se hemijski pretvara u gasoviti oblik (uranijum-heksafluorid) koji se potom ubacuje u kaskade gasnih centrifuga koje se rotiraju ekstremno visokim brzinama. Zbog neznatne razlike u masi izotopa, te\u017ei molekuli sa izotopom U-238 \u201cmalo vi\u0161e\u201d bivaju potisnuti ka spoljnim zidovima centrifuge, dok se lak\u0161i molekuli sa izotopom U-235 opet \u201cmalo vi\u0161e\u201d koncentri\u0161u u sredi\u0161tu. Vi\u0161estrukim ponavljanjem ovog procesa kroz hiljade povezanih centrifuga postepeno se podi\u017ee udeo fisionog izotopa U-235 na \u017eeljeni nivo (sa 0,7% na 3\u20135% za klasi\u010dno LEU gorivo, odnosno do 10% za LEU+). Nakon toga, oboga\u0107eni gas se ponovo pretvara u \u010dvrst prah (uranijum-dioksid), od kojeg se presovanjem prave kerami\u010dke gorivne tablete (briketi).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Komentar<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ova je tema izuzetno zanimljiva i ovog puta moramo ne\u0161to i podrobnije komentarisati. Jer kada govorimo o rastu potra\u017enje za strujom i nuklearnoj energiji kao (po na\u0161em mi\u0161ljenju &#8211; jedinim ekolo\u0161ki i socijalno odr\u017eivim metodom obezbe\u0111ivanja baznog snabdevanja), uvek se u prvi plan stavlja izgradnja novih reaktora. Me\u0111utim, ova investicija Vestingausa ukazuje na nekoliko va\u017enih ali \u010desto slabo ispra\u0107enih dimenzija energetske tranzicije.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na prvom mestu, u pitanju je optimizaciju postoje\u0107e flote. Uvo\u0111enjem LEU+ goriva, operateri mogu iz ve\u0107 izgra\u0111enih reaktora izvu\u0107i stotine dodatnih megavata \u010diste bazne energije bez potrebe za dugotrajnim i skupim investicijama u gradnje novih elektrana.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako smo <a href=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/10\/02\/framatome-ugovorio-prvu-komercijalnu-isporuku-visi-obogacenog-goriva-leu-za-reaktor-u-sad\/\">izve\u0161tavali<\/a> pre samo par nedelja povodom ugovora kompanije Framatome za prvu komercijalnu isporuku LEU+ goriva za neki ameri\u010dki reaktor, primena niskooboga\u0107enog uranijuma sa oboga\u0107enjem iznad 5% predstavlja najve\u0107u i najisplativiju tehnolo\u0161ku i operativnu inovaciju za konvencionalnu flotu reaktora u poslednjih nekoliko decenija. Smanjenje vremena provedenog van mre\u017ee tokom ciklusa zamene goriva i produ\u017eenje rada sa 18 na 24 meseca donose ogromne u\u0161tede i radikalno pove\u0107avaju kapacitetni faktor ve\u0107 izgra\u0111enih elektrana &#8211; pru\u017eaju\u0107i najbr\u017ee re\u0161enje za pove\u0107anjem proizvodnje elektri\u010dne energije; daleko br\u017ee nego \u0161to to radi projektovanje i izgradnja novih proizvodnih kapaciteta.&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Druga stvar koji bele\u017eimo &#8211; i kojom \u0107emo se ubudu\u0107e baviti &#8211; je da je izgradnja i odr\u017eavanje gorivnih lanaca snabdevanja podjednako va\u017ena kao i izgradnja novih kapaciteta, ali o ovome \u0107emo detaljnije u budu\u0107e.  \u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: World Nuclear News <\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ameri\u010dka kompanija Vestinghaus najavila je investiciju od jedne milijarde dolara u izgradnju prve nove fabrike nuklearnog goriva na flotnom nivou<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1261,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[58,23,20,19],"tags":[35,224,62],"class_list":["post-3832","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize","category-studije-slucaja","category-tehnologije","category-vesti","tag-gorivni-ciklusi","tag-obogacivanje","tag-vestinghaus"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3832","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3832"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3832\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3833,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3832\/revisions\/3833"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1261"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3832"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3832"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3832"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}