{"id":3823,"date":"2026-10-22T06:28:04","date_gmt":"2026-10-22T06:28:04","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3823"},"modified":"2026-10-22T06:30:51","modified_gmt":"2026-10-22T06:30:51","slug":"zemlje-asean-a-pragmaticno-procenjuju-nuklearnu-opciju-u-trci-sa-potraznjom-za-strujom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/10\/22\/zemlje-asean-a-pragmaticno-procenjuju-nuklearnu-opciju-u-trci-sa-potraznjom-za-strujom\/","title":{"rendered":"Zemlje ASEAN-a pragmati\u010dno: procenjuju nuklearnu opciju u trci sa potra\u017enjom za strujom"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Jugoisto\u010dna Azija ulazi u fazu ozbiljnog razmatranja nuklearne energije kako bi odgovorila na ubrzani rast potra\u017enje za elektri\u010dnom energijom, oja\u010dala energetsku bezbednost i diverzifikovala svoj energetski miks, prenosi iz Manile novinar portala World Nuclear News Varvik Pajp<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"960\" height=\"652\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ASEAN_countries_capitals-de.svg_.webp\" alt=\"Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-3824\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ASEAN_countries_capitals-de.svg_.webp 960w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ASEAN_countries_capitals-de.svg_-300x204.webp 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ASEAN_countries_capitals-de.svg_-768x522.webp 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 960px) 100vw, 960px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sa blizu 700 miliona stanovnika, region ASEAN-a (Association of Southeast Asian Nations) obuhvata oko 9% svetske populacije i 4% globalnog BDP-a, pri \u010demu se procenjuje da \u0107e u narednoj deceniji na ovaj region otpadati \u010dak 20% ukupnog globalnog rasta potra\u017enje za energijom. Energetski analiti\u010dar Centra za regionalnu saradnju Me\u0111unarodne agencije za energiju (IEA), Jinglong Teng, isti\u010de da je potra\u017enja za strujom u Jugoisto\u010dnoj Aziji od 2015. godine rasla po prose\u010dnoj stopi od oko 6% godi\u0161nje &#8211; \u0161to je gotovo dvostruko br\u017ee od svetskog proseka. Teng obja\u0161njava da, iako gas ostaje deo razvojnih planova regiona, nova globalna gasna kriza pru\u017ea dodatni podsticaj za diverzifikaciju i oslanjanje na doma\u0107e izvore, pri \u010demu nuklearna energija dobija sve sna\u017eniji zamajac.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iako u regionu ASEAN-a trenutno ne postoji nijedna operativna nuklearna elektrana, ispunjenje nacionalnih ciljeva moglo bi do 2050. godine doneti oko 30 GW novih nuklearnih kapaciteta, \u0161to bi pokrilo oko 8% rasta potra\u017enje i istovremeno zamenilo zna\u010dajne koli\u010dine uglja i gasa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao novinar WNN-a sa lica mesta, Varvik Pajp prenosi i uvid razvoju dogovora na terenu: Razib Davud, izvr\u0161ni direktor ASEAN centra za energiju (ACE), nagla\u0161ava da promene u geopoliti\u010dkom okru\u017eenju i krize na Bliskom istoku stavljaju te\u017ei\u0161te sa same \u010diste tranzicije na energetsku bezbednost. Davud isti\u010de da pod koordinisanim scenariom ASEAN-a, koji predvi\u0111a \u010detvorostruki rast potra\u017enje do 2060. godine, regionu biti potrebno 32,7 gigavata nuklearne energije. On dodaje da su se razgovori pomakli sa teorije na konkretna pitanja &#8211; dobavlja\u010de tehnologije, lance snabdevanja, razvoj ve\u0161tina, obrazovanje i regulatorni okvir.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111u pojedina\u010dnim zemljama, Indonezija je nedavno najavila ugovor za 200 megavata iz Rosatomovih plutaju\u0107ih nuklearnih, Vijetnam planira 2,4 gigavata, tako\u0111e gotovo sigurno u partnerstvu sa Rosatomom; a u isto vreme Filipini, Tajland, Malezija i Singapur razvijaju sopstvene projekte i studije izvodljivosti. Malezija je u maju ove godine pokrenula obimnu 12-mese\u010dnu nacionalnu procenu svih 19 infrastrukturnih pitanja po metodologiji IAEA, pri \u010demu dr\u017eavna kompanija TNB Genco priprema kapacitete da postane budu\u0107i investitor i operater prve malezijske nuklearke.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Komentar<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zaokret zemalja ASEAN-a ka nuklearnoj energiji je, priznajemo, pomalo i o\u010dekivan. Region koji zavisi od uvoza energenata i bele\u017ei drasti\u010dan rast industrijske i potro\u0161a\u010dke potra\u017enje ne mo\u017ee priu\u0161titi oslanjanje isklju\u010divo na nestabilne obnovljive izvore ili skupe uvozne energente i \u010dinjenica da se \u010ditav blok okuplja oko zajedni\u010dkog planiranja lanaca snabdevanja i regulatornih okvira pokazuje da nuklearna energija u Aziji vi\u0161e nije pitanje &#8220;da li&#8221;, ve\u0107 &#8220;koliko brzo&#8221; (i sa kojim tehnolo\u0161kim partnerima) \u0107e biti realizovana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: World Nuclear News <\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jugoisto\u010dna Azija ulazi u fazu ozbiljnog razmatranja nuklearne energije kako bi odgovorila na ubrzani rast potra\u017enje za elektri\u010dnom energijom, oja\u010dala<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3824,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[23,19],"tags":[134],"class_list":["post-3823","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-slucaja","category-vesti","tag-azija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3823","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3823"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3823\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3828,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3823\/revisions\/3828"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3824"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3823"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3823"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3823"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}