{"id":3700,"date":"2026-10-01T04:08:00","date_gmt":"2026-10-01T04:08:00","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3700"},"modified":"2026-09-28T07:04:54","modified_gmt":"2026-09-28T07:04:54","slug":"francuska-priprema-dekomisioniranje-prve-generacije-reaktora-ungg-odlaze-u-istoriju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/10\/01\/francuska-priprema-dekomisioniranje-prve-generacije-reaktora-ungg-odlaze-u-istoriju\/","title":{"rendered":"Francuska priprema dekomisioniranje prve generacije reaktora: UNGG odlaze u istoriju"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Projekat dekomisioniranja nuklearne elektrane \u0160inon A2 (Chinon A2) dostigao je klju\u010dnu prekretnicu validacijom ugovorne strategije za demonta\u017eu njenih razmenjiva\u010da toplote, saop\u0161tila je kompanija Cyclife, podru\u017enica francuskog energetskog giganta EDF, prenosi World Nuclear News<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"330\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Vue_aerienne_de_la_centrale_nucleaire_de_Saint-Laurent-des-eaux-1024x330.jpg\" alt=\"San Loren. Zgrade UNGG reaktora su na samom levom kraju. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-3701\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Vue_aerienne_de_la_centrale_nucleaire_de_Saint-Laurent-des-eaux-1024x330.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Vue_aerienne_de_la_centrale_nucleaire_de_Saint-Laurent-des-eaux-300x97.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Vue_aerienne_de_la_centrale_nucleaire_de_Saint-Laurent-des-eaux-768x247.jpg 768w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Vue_aerienne_de_la_centrale_nucleaire_de_Saint-Laurent-des-eaux.jpg 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">San Loren. Zgrade UNGG reaktora su na samom levom kraju. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160inon A2 je jedan od \u0161est reaktora prve francuske generacije &#8211; UNGG (Uranium Naturel Graphite Gaz) &#8211; koji se nalaze na lokacijama Buije (Bugey), \u0160inon (Chinon) i Sen-Loran-de-Zo (St Laurent-des-Eaux), a koji su trenutno u procesu dekomisioniranja. Izgra\u0111eni izme\u0111u 1963. i 1972. Godine i ovi reaktori su bili stub ranog francuskog nuklearnog programa u tom periodu. \u0160inon A2 izabran je kao vode\u0107a lokacija EDF-ove strategije neposrednog i ubrzanog razmontiranja celokupne UNGG flote.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ina\u010de, ovoj je fazi prethodilo vi\u0161e od tri i po godine detaljnih in\u017eenjerskih studija koje su zajedni\u010dki sproveli EDF-ov Sektor za dekonstrukciju i projekte otpada (DP2D) i Cyclife Engineering.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Faze demonta\u017ee i me\u0111unarodna primena tehnologije<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon javne rasprave planirane za 2027. godinu i dobijanja dekreta o demonta\u017ei, predvi\u0111eno je da operativni radovi na lokaciji \u0160inon A2 po\u010dnu sredinom 2028. godine i traju \u0161est godina. Radovi \u0107e obuhvatiti serijsko razmontiranje opreme u \u010detiri prostorije sa razmenjiva\u010dima toplote, pri \u010demu \u0107e se u potpunosti primeniti iskustva ste\u010dena tokom ranijeg uklanjanja razmenjiva\u010da na reaktoru \u0160inon A3.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Podse\u0107amo, EDF i kompanija Veolia su 2019. godine osnovali zajedni\u010dku firmu Graphitech, specijalizovanu za dekomisioniranje reaktora koji koriste grafintsku tehnologiju. Graphitech je od 2022. godine na modelima u prirodnoj veli\u010dini razvijao i testirao sisteme za daljinsko upravljanje (robotiku) namenjene radu u ozra\u010denim uslovima unutar jezgra.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pored metodologije pripremljene za preostalih pet francuskih UNGG reaktora, Graphitech planira da izvozi svoje usluge i roboti\u010dku tehnologiju za demonta\u017eu gasom hla\u0111enih reaktora \u0161irom sveta \u2013 u Velikoj Britaniji, Italiji, Japanu, Litvaniji, \u0160paniji i SAD.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Tehni\u010dki i tehnolo\u0161ki detalji UNGG reaktora<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Reaktori tipa UNGG (Uranium Naturel Graphite Gaz) predstavljaju prvu generaciju francuskih komercijalnih nuklearnih reaktora, razvijanih u periodu od 1950-ih do 1970-ih godina od strane Francuske komisije za atomsku energiju (CEA) i EDF-a. Tehnolo\u0161ki su veoma srodni &#8211; tehnolo\u0161ki su prakti\u010dno identi\u010dni &#8211; britanskim reaktorima prve generacije tipa Magnox.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Glavne konstrukcione karakteristike:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Prirodni uranijum kao gorivo: obzirom na to da Francuska u vreme razvoja ovih reaktora nije imala komercijalna postrojenja za oboga\u0107ivanje uranijuma, UNGG je projektovan da koristi prirodni uranijum.<\/li>\n\n\n\n<li>Grafit kao moderator: po\u0161to prirodni uranijum ne mo\u017ee da odr\u017ei lan\u010danu reakciju kada koristi obi\u010dnu vodu kao moderator (jer obi\u010dna voda ima preveliki apsorbcioni presek, odnosno veliku verovatno\u0107u apsorbcije neutrona), kao moderator su kori\u0161\u0107eni grafitni blokovi unutar jezgra.<\/li>\n\n\n\n<li>Rashladni sklop sa ugljen-dioksidom: A toplotna energija je iz jezgra odvo\u0111ena cirkulacijom gasa ugljen-dioksida pod pritiskom. Topli gas je u razmenjiva\u010dima toplote predavao energiju sekundarnom prstenu sa vodom, stvaraju\u0107i vodenu paru za pokretanje parnih turbina.<\/li>\n\n\n\n<li>Izmena goriva tokom rada: zbog niske oboga\u0107enosti prirodnog uranijuma, sagorevanje goriva bilo je brzo, pa su UNGG reaktori imali kompleksne ma\u0161ine koje su omogu\u0107avale zamenu gorivnih elemenata bez zaustavljanja rada reaktora.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Za\u0161to su UNGG reaktori napu\u0161teni i za\u0161to je dekomisioniranje kompleksno?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ipak, nakon \u0161est izgra\u0111enih jedinica, Francuska je po\u010detkom 1970-ih godina donela strate\u0161ku odluku da napusti UNGG tehnologiju u korist ameri\u010dke tehnologije reaktora pod pritiskom sa lakom vodom (PWR &#8211; Pressurized Water Reactor), koji su bili znatno kompaktniji i ekonomski isplativiji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dekomisioniranje UNGG reaktora danas predstavlja jedan od najve\u0107ih in\u017eenjerskih izazova u nuklearnoj industriji: jezgro svakog reaktora sadr\u017ei stotine tona grafitnih blokova koji su tokom decenija rada apsorbovali neutrone i postali radioaktivni (sadr\u017ee izotop Ugljenik-14). Zbog visokog nivoa zra\u010denja unutar samog reaktorskog suda, ru\u010dni rad je nemogu\u0107. Uklanjanje i se\u010denje grafitnih struktura i \u010deli\u010dnih elemenata mora se izvoditi posredstvom specijalno dizajniranih robota i daljinski upravljanih alata, \u0161to je i bio primarni razlog formiranja namenske kompanije Graphitech.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ina\u010de, isti problem kompleksne i komplikovane dekomisije imaju svi reaktori modeirani grafitom: UNGG, Magnox i RBMK reaktori.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: World Nuclear News&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Projekat dekomisioniranja nuklearne elektrane \u0160inon A2 (Chinon A2) dostigao je klju\u010dnu prekretnicu validacijom ugovorne strategije za demonta\u017eu njenih razmenjiva\u010da toplote,<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3701,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[24,23,20,19],"tags":[43,226],"class_list":["post-3700","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-istorija","category-studije-slucaja","category-tehnologije","category-vesti","tag-francuska","tag-ungg"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3700","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3700"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3700\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3702,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3700\/revisions\/3702"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3701"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3700"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3700"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3700"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}