{"id":3647,"date":"2026-09-17T08:44:41","date_gmt":"2026-09-17T08:44:41","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3647"},"modified":"2026-09-17T08:44:41","modified_gmt":"2026-09-17T08:44:41","slug":"americki-startap-tvrdi-da-ima-resenje-za-ekstrakciju-uranijuma-iz-okeana-gorivo-za-narednih-50-000-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/09\/17\/americki-startap-tvrdi-da-ima-resenje-za-ekstrakciju-uranijuma-iz-okeana-gorivo-za-narednih-50-000-godina\/","title":{"rendered":"Ameri\u010dki startap tvrdi da ima re\u0161enje za ekstrakciju uranijuma iz okeana: gorivo za narednih 50.000 godina?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Tehnolo\u0161ki startap Fluxnium obznanio je napredak u razvoju tehnologije za ekstrakciju uranijuma iz morske vode. Kompanija \u017eeli da otvori potpuno nov, geopoliti\u010dki nezavisan izvor nuklearnog goriva\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"524\" height=\"488\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/File-World_ocean_map.gif_-_Wikipedia_2016-11-14_13-32-30.jpg\" alt=\"Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-3648\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/File-World_ocean_map.gif_-_Wikipedia_2016-11-14_13-32-30.jpg 524w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/File-World_ocean_map.gif_-_Wikipedia_2016-11-14_13-32-30-300x279.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 524px) 100vw, 524px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dok Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave planiraju da utrostru\u010de svoje nuklearne kapacitete do 2050. godine &#8211; ali u SAD klju\u010dno pitanje postaje: odakle nabaviti uranijum? Cene &#8220;\u017eutog kola\u010da&#8221; (neure\u0111enog koncentrata uranijuma) porasle su za 75% u poslednjih pet godina, dok se Zapad suo\u010dava sa \u010dinjenicom da se ve\u0107ina svetskih rudnika i kapaciteta za preradu nalazi u Kazahstanu, Uzbekistanu, Rusiji, Nigeru i Kinu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao odgovor na geopoliti\u010dke rizike, kalifornijski \u010diste-tehnologije startap Fluxnium predstavio je svoj plan za komercijalnu ekstrakciju uranijuma direktno iz okeana i morske vode.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kako funkcioni\u0161e &#8220;morsko rudarenje&#8221;?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U svetskim okeanima rastvoreno je preko 4 milijarde metri\u010dkih tona uranijuma &#8211; \u0161to je oko hiljadu puta vi\u0161e od svih poznatih kopnenih rezervi zajedno i dovoljno za napajanje reaktora u narednih 50.000 godina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tehnologija kompanije Fluxnium, licencirana od strane Ministarstva energetike SAD (DOE), oslanja se na fotonsko-hemijske i polimerne inovacije:sinteti\u010dkim putem proizvedena vlakna upletena u duge konopce specifi\u010dno privla\u010de i vezuju jone uranijuma iz morske vode. Konopci se ka\u010de o plutaju\u0107e bove na otvorenom moru \u2014 na sli\u010dan na\u010din kao u industrijskom uzgoju morskih algi. Morske struje prirodno proti\u010du kroz vlakna, bez potrebe za pumpanjem vode.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon 30 do 60 dana potopljenosti, konopci se izvla\u010de na obalu gde se hemijskim postupkom uranijum spira i prera\u0111uje u konvencionalni \u017euti kola\u010d. Vlakna se potom vra\u0107aju u okean i mogu se koristiti vi\u0161e puta. Za razliku od klasi\u010dnih rudnika, ovaj proces ne ostavlja nikakav toksi\u010dni \u010dvrsti otpad ili rudarsku jalovinu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Iskorak u smanjenju tro\u0161kova &#8211; dovoljan ili ne, pokaza\u0107e vreme<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ali klju\u010dni problem ekstrakcije iz mora uvek je bila cena i osniva\u010d i direktor Fluxniuma D\u017eef Grin (Jeff Green) navodi da su pove\u0107anjem povr\u0161ine i poroznosti samih polimernih vlakana uspeli da drasti\u010dno pove\u0107aju koli\u010dinu uranijuma koju jedno vlakno prikupi, \u010dime se cena primetno pribli\u017eava tr\u017ei\u0161nim okvirima. Startap je upravo zatvorio inicijalnu rundu finansiranja od 7 miliona dolara, koju predvodi Congruent Ventures, a u kojoj u\u010destvuje i Constellation Energy &#8211; najve\u0107i operator nuklearnih elektrana u SAD.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Komentar <\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvla\u010denje neograni\u010denih koli\u010dina uranijuma iz okeana zvu\u010di kao sveti gral energetske nezavisnosti i odr\u017eivosti. Me\u0111utim, iz ugla ekonomije nuklearnog gorivnog ciklusa, prili\u010dno je nesigurno kada bi (i da li bi uop\u0161te) ova tehnologija mogla da postane zaista konkurentna klasi\u010dnom rudarenju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tradicionalno kopneno rudarenje &#8211; naro\u010dito metode podzemnog lu\u017eenja (In-Situ Recovery &#8211; ISR) koje se masovno primenjuju u Kazahstanu &#8211; i dalje ima drasti\u010dno ni\u017ee operativne tro\u0161kove. Iako su cene uranijuma sko\u010dile, tradicionalni rudnici i dalje pru\u017eaju znatno jeftiniju sirovinu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dokle god se kopnene rezerve uranijuma ne iscrpe do kriti\u010dnih nivoa ili geopoliti\u010dke blokade potpuno ne obustave trgovinu, &#8220;rudarstvo iz mora&#8221; ima\u0107\u0107e status zanimljive, ali primarno rezervne i strate\u0161ke opcije za daleku budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: TechCrunch&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tehnolo\u0161ki startap Fluxnium obznanio je napredak u razvoju tehnologije za ekstrakciju uranijuma iz morske vode. Kompanija \u017eeli da otvori potpuno<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3648,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[21,23,20,19],"tags":[178],"class_list":["post-3647","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija","category-studije-slucaja","category-tehnologije","category-vesti","tag-uranijum"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3647","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3647"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3647\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3649,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3647\/revisions\/3649"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3648"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3647"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3647"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3647"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}