{"id":3630,"date":"2026-09-10T06:43:33","date_gmt":"2026-09-10T06:43:33","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3630"},"modified":"2026-09-10T06:43:34","modified_gmt":"2026-09-10T06:43:34","slug":"ft-nuklearnoj-industriji-je-potrebno-petostruko-ubrzanje-gradnje-do-2050","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/09\/10\/ft-nuklearnoj-industriji-je-potrebno-petostruko-ubrzanje-gradnje-do-2050\/","title":{"rendered":"FT: nuklearnoj industriji je potrebno petostruko ubrzanje gradnje do 2050."},"content":{"rendered":"\n

Uo\u010di odr\u017eavanja 51. Svetskog nuklearnog simpozijuma u Londonu, Financial Times (FT) ukazuje na ogromne izazove sa kojima se suo\u010dava globalni nuklearni sektor. Iako su globalni energetski i klimatski ciljevi doveli do ozbiljnih ambicija ambicija i projekata, stopa izgradnje novih reaktora morala bi da se pove\u0107a pet puta tokom naredne decenije kako bi se ti planovi ostvarili<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"Nuklearna
Nuklearna elektrana Vogl. Foto: wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Svetska nuklearna asocijacija (WNA) upozorava, pi\u0161e Finantial Times, na zabrinjavaju\u0107i jaz izme\u0111u visokih politi\u010dkih ciljeva i trenutnog tempa izgradnje. Da bi se dostigle proklamovane mete za 2050. godinu, godi\u0161nji obim po\u010detka gradnje novih reaktora mora se pove\u0107ati petostruko.<\/p>\n\n\n\n

Prema procenama Svetske nuklearne asocijacije (WNA), od krajem 2030-ih godina pa nadalje bi\u0107e neophodno zapo\u010dinjati izgradnju 60 do 65 gigavata (GW) novih kapaciteta svake godine. Pore\u0111enja radi, u 2025. godini zapo\u010deta je gradnja tek oko 12,6 gigavata.<\/p>\n\n\n\n

Jaz: 559 gigavata <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Da bi se dostigao zbirni cilj dr\u017eava od 1.457 GW ukupnog kapaciteta do 2050. godine (\u0161to uklju\u010duje i inicijativu za tripliranje kapaciteta pokrenutu na COP28), trenutni projekti i planovi nisu dovoljni:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  • Oko 400 gigavata obezbedi\u0107e produ\u017eenje rada postoje\u0107ih reaktora.<\/li>\n\n\n\n
  • Oko 498 gigavata dolazi iz reaktora koji su trenutno u fazi izgradnje, planiranja ili su zvani\u010dno predlo\u017eeni.<\/li>\n\n\n\n
  • Ali \u010dak 559 GW mora se dobiti iz potpuno novih projekata koji tek treba da se pretvore u konkretne projekte i investicione odluke.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

    D\u017eonatan Kob (Jonathan Cobb), vi\u0161i programski voditelj za klimu u WNA, isti\u010de da se klju\u010dne akcije moraju sprovesti tokom ove decenije: \u201epotrebna je usagla\u0161ena akcija u kratkom roku kako bi se stvorili uslovi za ovakvo ubrzanje \u2014 \u0161to uklju\u010duje razvoj lanaca snabdevanja, radne snage i regulatornog okvira. Trenutno postoji jasan jaz u mnogim zemljama izme\u0111u onoga \u0161to se radi i onoga \u0161to mora da se uradi da bi se ciljevi ostvarili\u201d precizan je Kob. <\/p>\n\n\n\n

    Naravno, tr\u017ei\u0161tem novogradnje i dalje ubedljivo dominira Kina, dok u Evropi Velika Britanija gradi dva velika projekta – Hinkley Point C i Sizewell C – oslanjaju\u0107i se na francusku tehnologiju, mada mi dodajemo i Pak\u0161 II, projekte u \u010ce\u0161koj i Slova\u010dkoj, i budu\u0107i Jek 2 u Sloveniji. <\/p>\n\n\n\n

    Trka sa obnovljivim izvorima i uloga baterijskih skladi\u0161ta<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    U kona\u010dnici, visoki po\u010detni tro\u0161kovi, dugi rokovi izgradnje i istorijska ka\u0161njenja i dalje optere\u0107uju nuklearni sektor. S druge strane, varijabilni obnovljivi izvori energije (solari i vetar) i baterijski sistemi bele\u017ee drasti\u010dan rast. U 2025. godini mre\u017ei je priklju\u010deno tek oko 3 gigavata novih nuklearnih kapaciteta, naspram \u010dak 814 gigavata novih solarnih i vetroelektrana i 108 gigavata baterijskih skladi\u0161ta. <\/p>\n\n\n\n

    Ipak, u WNA ne smatraju da su baterije pretnja za nuklearke, ve\u0107 dodatak koji stabilizuje mre\u017eu. Baterijski sistemi omogu\u0107avaju fleksibilnost, \u010dime se izbegava da se nuklearni reaktori moraju smanjivati ili gasiti u trenucima visoke proizvodnje iz vetra i sunca.<\/p>\n\n\n\n

    A FT tako\u0111e bele\u017ei i da se pored finansijskih i logisti\u010dkih izazova, evropska nuklearna flota ovog leta ponovo suo\u010dila sa klimatskim pritiscima – visoke temperature i niski vodostaji reka primorali su pojedine elektrane na smanjenje snage, \u0161to nagla\u0161ava potrebu da se novi reaktori projektuju sa naprednijim sistemima hla\u0111enja prilago\u0111enim dugoro\u010dnim klimatskim promenama.<\/p>\n\n\n\n

    Izvor: Financial Times <\/p>\n\n\n\n

    S.A. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Uo\u010di odr\u017eavanja 51. Svetskog nuklearnog simpozijuma u Londonu, Financial Times (FT) ukazuje na ogromne izazove sa kojima se suo\u010dava globalni<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":305,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[21,22,23,19],"tags":[],"class_list":["post-3630","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija","category-ekonomija","category-studije-slucaja","category-vesti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3630","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3630"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3630\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3631,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3630\/revisions\/3631"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/305"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3630"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3630"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3630"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}