{"id":3621,"date":"2026-09-09T04:12:00","date_gmt":"2026-09-09T04:12:00","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3621"},"modified":"2026-09-08T07:13:49","modified_gmt":"2026-09-08T07:13:49","slug":"niski-vodostaj-dunava-odlaze-ponovno-pokretanje-ne-cernavoda-najranije-do-10-septembra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/09\/09\/niski-vodostaj-dunava-odlaze-ponovno-pokretanje-ne-cernavoda-najranije-do-10-septembra\/","title":{"rendered":"Niski vodostaj Dunava odla\u017ee ponovno pokretanje NE \u010cernavoda najranije do 10. septembra"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Rumunska nuklearna elektrana \u010cernavoda (Cernavod\u0103) ne\u0107e nastaviti sa proizvodnjom elektri\u010dne energije pre 10. septembra, po\u0161to vodostaj Dunava jo\u0161 uvek nije dostigao stabilan nivo koji garantuje bezbedan i kontinuiran rad postrojenja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"499\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/CNE_Cernavoda-1024x499.jpg\" alt=\"Elektrana \u010cernavoda. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-536\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/CNE_Cernavoda-1024x499.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/CNE_Cernavoda-300x146.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/CNE_Cernavoda-768x374.jpg 768w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/CNE_Cernavoda.jpg 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Elektrana \u010cernavoda. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dr\u017eavni sekretar u Ministarstvu energetike Rumunije, Kristijan Bu\u0161oi (Cristian Bu\u0219oi), izjavio je da je protok Dunava u blagom porastu, ali da trenutni uslovi ne pru\u017eaju garanciju za trajno ponovno pokretanje.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eDa ne bismo stvarali neopravdana o\u010dekivanja, mogu samo da ka\u017eem da pre 10. septembra ne postoje uslovi za ponovno otvaranje elektrane \u010cernavoda. Za pokretanje rada potrebno je utvrditi da \u0107e Dunav odr\u017eati stabilan nivo. Privremeni skok protoka nije dovoljan, jer rizikujemo da pokrenemo proizvodnju samo da bismo je ponovo obustavili posle nekoliko dana ako vodostaj opadne\u201d, izjavio je povodom ovoga Kristijan Bu\u0161oi, dr\u017eavni sekretar u Ministarstvu energetike Rumunije.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Vanredne mere za preusmeravanje re\u010dnog toka<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Proizvodnja u NE \u010cernavoda obustavljena je pre oko tri nedelje nakon drasti\u010dnog pada vodostaja Dunava. Kako elektrana direktno zavisi od re\u010dne vode za hla\u0111enje svojih reaktora, vlasti su preduzele vanredne in\u017eenjerske mere da bi usmerile ve\u0107u koli\u010dinu vode ka usisnim kanalima elektrane.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111u primenjenim merama su uklanjanje prepreke u vidu jedne stene u koritu koja je ometala protok i koja je dignuta u vazduh; kao i namerno potapanje \u010detiri barke kako bi se re\u010dni tok preusmerio direktno ka vodozahvatu nuklearke.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovaj incident dodatno je osvetlio ranjivost rumunske energetske infrastrukture na dugotrajne su\u0161e i visoke temperature, posebno u periodima pove\u0107ane potro\u0161nje struje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Va\u017enost stabilnog rada pred obimnu modernizaciju 2027.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Strategija rumunske vlade jeste da oba reaktora elektrane \u010cernavoda rade punim kapacitetom tokom jeseni i po\u010detka zime, kada se o\u010dekuje zna\u010dajan skok potra\u017enje za elektri\u010dnom energijom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dugoro\u010dni pritisak na energetski sistem Rumunije dodatno pove\u0107ava \u010dinjenica da je za narednu godinu planiran po\u010detak sveobuhvatne modernizacije bloka 1 (Unit 1). Ovaj obimni projekat remontovanja zahteva\u0107e da Blok 1 bude van mre\u017ee vi\u0161e od dve godine. Naime, u \u010cernavodi su installirani reaktori CANDU dizajna &#8211; te\u0161kovodni reaktori &#8211; koji zbog specifi\u010dnog dizajna reaktorske posude (kroz reaktorsku pozudu su postavljeni zasebni kanali sa gorivom) moraju da prolaze temeljnu reperaciju svakih tridesetak godina otprilike.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zbog toga je stabilan rad elektrane krajem ove godine od klju\u010dnog zna\u010daja za energetsku stabilnost zemlje, ali zvani\u010dni Bukure\u0161t poru\u010duje da je operativna bezbednost i dalje apsolutni prioritet u odnosu na prevremeno pokretanje reaktora.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: Romania Journal&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rumunska nuklearna elektrana \u010cernavoda (Cernavod\u0103) ne\u0107e nastaviti sa proizvodnjom elektri\u010dne energije pre 10. septembra, po\u0161to vodostaj Dunava jo\u0161 uvek nije<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":536,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[23,19],"tags":[217,216,45],"class_list":["post-3621","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-slucaja","category-vesti","tag-cernavoda","tag-dunav","tag-rumunija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3621","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3621"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3621\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3622,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3621\/revisions\/3622"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/536"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3621"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3621"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3621"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}