{"id":362,"date":"2024-05-20T09:10:38","date_gmt":"2024-05-20T09:10:38","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=362"},"modified":"2024-05-20T09:10:38","modified_gmt":"2024-05-20T09:10:38","slug":"dozvola-za-bn-1200","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2024\/05\/20\/dozvola-za-bn-1200\/","title":{"rendered":"Dozvola za BN-1200"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Rusko regulatorno telo Rosprirodnadzor izdalo je <a href=\"https:\/\/www.world-nuclear-news.org\/Articles\/BN-1200-plans-for-Beloyarsk-clear-environmental-hu\">dozvolu<\/a> za nastavak radova na konstrukciji brzog brider reaktora \u010detvrte generacije BN-1200 u Sverdlovsku\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"555\" height=\"312\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/beloyarsknpprussia1140x640.jpg\" alt=\"Nuklearna elektrana u Belojarsku gde se nalaze dva brza reaktora Foto: Rosenergoatom\" class=\"wp-image-332\" style=\"width:812px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/beloyarsknpprussia1140x640.jpg 555w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/beloyarsknpprussia1140x640-300x169.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 555px) 100vw, 555px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Nuklearna elektrana u Belojarsku Foto: Rosenergoatom<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rosatom je izjavio da Rosprirodnadzor nije na\u0161ao nikakve indikacije da bi dalja izgradnja ovog reaktora imala uticaj na \u017eivotnu sredinu i da projekat ispunjava sve postavljene standarde. Ovaj \u0107e izve\u0161taj biti uklju\u010den u \u0161iri izve\u0161taj najvi\u0161eg regulatornog tela Rosteknadzor-a i prakti\u010dno zna\u010di da bi se uskoro mogli o\u010dekivati i radovi na ovom naprednom reaktoru.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">BN porodica reaktora, su, ina\u010de, brzi brider (oplodni) reaktori hla\u0111eni natrijumom i deo su velikog ruskog (a nekada sovjetskog) projekta zatvaranja gorivnog ciklusa. Uz ovde <a href=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2024\/04\/26\/dozvola-za-rad-modula-za-obradu-goriva-za-brest-300\/\">pomenuti<\/a> BREST-300 projekat cilj je zatvaranje uranijumskog gorivnog ciklusa, \u0161to bi u kona\u010dnici trebalo da obezbedi dugoro\u010dnu odr\u017eivost, pojeftini proizvodnju energije i smanji koli\u010dinu nuklearnog otpada. Do sada je nekoliko dizajna ove porodice reaktora bila u upotrebi: BN-350, BN-600 i BN-800 snage od (samo im ime najavljuje) 350, 600 i 800 megavata. Ovaj poslednji je u funkciju pu\u0161ten 2016. godine i u su\u0161tini je tehnolo\u0161ki demonstrator iza kojeg bi trebalo da do\u0111e BN-1200 koji bi bio i prvi serijski reaktor ovog tipa.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada \u0107e do toga do\u0107i, ostaje, me\u0111utim, pitanje. BN-800 je sa konstrukcijom zapo\u010deo 1983. godine ali je kriti\u010dnost postignuta tek 2006. A \u0161to se ti\u010de novog reaktora &#8211; inicijalni plan je bio da prva jedinica sa radom po\u010dne 2020. godine te da flota do 2030. naraste na \u010dak osam reaktora ovog tipa. To u ovom trenutku, me\u0111utim izgleda malo verovatno pa je trenutni plan da ova prva jedinica <a href=\"https:\/\/www.neimagazine.com\/news\/russia-to-build-bn1200-by-2035-9406431\/\">po\u010dne<\/a> sa radom 2035. godine.\u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rusko regulatorno telo Rosprirodnadzor izdalo je dozvolu za nastavak radova na konstrukciji brzog brider reaktora \u010detvrte generacije BN-1200 u Sverdlovsku\u00a0<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":332,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[20,19],"tags":[],"class_list":["post-362","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologije","category-vesti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=362"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":363,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/362\/revisions\/363"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/332"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=362"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=362"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=362"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}