{"id":3602,"date":"2026-09-03T07:49:32","date_gmt":"2026-09-03T07:49:32","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3602"},"modified":"2026-09-03T07:49:32","modified_gmt":"2026-09-03T07:49:32","slug":"dekomisija-cernobilja-do-kraja-2028-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/09\/03\/dekomisija-cernobilja-do-kraja-2028-godine\/","title":{"rendered":"Dekomisija \u010cernobilja do kraja 2028. godine"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Pripremni radovi za drugu fazu dekomisije tri \u010ditava i nakon nesre\u0107e dugo operativna reaktora Nuklearne elektrane \u010cernobilj (ChNPP) trebalo bi da budu u potpunosti zavr\u0161eni do kraja 2028. godine, saop\u0161tio je in\u017eenjerski centar ovog postrojenja. Iako je pa\u017enja javnosti decenijama usmerena na uni\u0161teni \u010detvrti reaktor, ukrajinske stru\u010dne ekipe u samoj elektrani aktivno sprovode kompleksan vi\u0161edecenijski proces razgradnje i konzervacije preostala tri bloka<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/5395399280_df675f7263_h-1024x683.jpg\" alt=\"Spomenik \u017ertvama \u010dernobiljske nesre\u0107e i ikoni\u010dka elektrana u pozadini. Foto: IAEA, Flickr\" class=\"wp-image-1731\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/5395399280_df675f7263_h-1024x683.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/5395399280_df675f7263_h-300x200.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/5395399280_df675f7263_h-768x512.jpg 768w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/5395399280_df675f7263_h-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/5395399280_df675f7263_h.jpg 1600w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Spomenik \u017ertvama \u010dernobiljske nesre\u0107e i ikoni\u010dka elektrana u pozadini. Foto: IAEA, Flickr<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nesre\u0107a iz aprila 1986. godine uni\u0161tila je blok 4, ali su ostala tri reaktora tipa RBMK-1000 nastavila sa radom i tokom narednih godina \u2014 blok 1 je uga\u0161en 1996, blok 2 1991, dok je poslednji, blok 3, kona\u010dno zaustavljen tek u decembru 2000. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema zvani\u010dnom izve\u0161taju, radnici elektrane do sada su zavr\u0161ili 94% pripremnih radova na bloku 2 i 44% na bloku 1, dok se za blok 3 trenutno izra\u0111uje dokumentacija, a fizi\u010dki radovi planirani su za 2027. godinu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>\u010cetiri faze do potpunog uklanjanja rizika<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Trenutne aktivnosti spadaju u drugu od ukupno \u010detiri predvi\u0111ene faze razgradnje, a obuhvataju kona\u010dno zaustavljanje i konzervaciju reaktorskih postrojenja:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Uklanjanje opreme i komponenata iz konzervacione zone;<\/li>\n\n\n\n<li>Demonta\u017eu zapaljivih materijala, termi\u010dke izolacije, kao i energetskih i kontrolnih kablova;<\/li>\n\n\n\n<li>Zapu\u0161avanje zidnih otvora i prolaza izme\u0111u kontrolisanih zona vatrootpornim panelima;<\/li>\n\n\n\n<li>Demonta\u017eu ma\u0161ina (kranova) za punjenje goriva i skra\u0107ivanje visine pojedinih delova objekta za 12 do 16 metara.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160ef In\u017eenjerskog centra ChNPP, Maksim Procenko, istakao je da se svi radovi izvode sopstvenim kadrovskim kapacitetima elektrane, u potpunoj saglasnosti sa ukrajinskim zakonodavstvom i me\u0111unarodnim standardima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prva faza razgradnje zavr\u0161ena je do 2015. godine, kada je iz sva tri reaktora izva\u0111eno kompletno nuklearno gorivo i preba\u010deno u specijalizovano suvo skladi\u0161te. Nakon \u0161to se do 2028. zavr\u0161i teku\u0107a, druga faza, sledi faza &#8220;bezbednog skladi\u0161tenja&#8221; (planirana za period od 2034. godine), tokom koje \u0107e se nivo radioaktivnosti u preostalim strukturama prirodno smanjivati. Tek u \u010detvrtoj, zavr\u0161noj fazi, pristupi\u0107e se potpunom ru\u0161enju i dekontaminaciji reaktorskih objekata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>\u0160ta je sa uni\u0161tenim Blokom 4?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Situacija sa \u010detvrtim blokom ostaje potpuno odvojena i znatno slo\u017eenija. Unutar prvobitnog &#8220;Sarkofaga&#8221; i novog Za\u0161titnog kontejnmenta (New Safe Confinement \u2014 gigantske lu\u010dne strukture te\u0161ke 36.000 tona) i dalje se nalazi istopljeno jezgro sa procenjenih 200 tona visoko-radioaktivnog materijala. Radovi na sanaciji ove strukture dodatno su uslo\u017enjeni nakon o\u0161te\u0107enja izazvanih udarom drona pro\u0161le godine, te je primarni fokus trenutno na vra\u0107anju za\u0161titnog luka u punu funkcionalnost pre nastavka uklanjanja nestabilnih delova starog Sarkofaga.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Dekomisija RBMK-a. Jedna od najslo\u017eenijih operacija u nuklearnoj industriji<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ina\u010de, <a href=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/04\/29\/rbmk-od-nacionalnog-ponosa-do-nacionalne-traume\/\">RBMK<\/a> reaktori su &#8211; pored toga \u0161to su na lo\u0161em glasu zbog \u010derbobiljske <a href=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/04\/26\/cetiri-decenije-cernobila\/\">nesre\u0107e<\/a> &#8211; na lo\u0161em glasu i zbog nekih drugih tehni\u010dkih karakteristika, od kojih je jedna i veoma dug i kompleksan proces dekomisije: po\u0161to je u pitanju grafitno moderirani reaktor, grafit u jezgru formira ugljenik-14, veoma nezgodan izotop ugljenika koji ima dug period poluraspada; grafitni blokovi se moraju vaditi jedan po jedan; a uz to tokom rada oni menjaju geometriju. Sve to zajedno &#8211; \u010dini dekomisiju RBMK reaktora izuzetno kompleksnim poduhvatom.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ali iskustvo koje ukrajinski in\u017eenjeri sti\u010du u \u010cernobilju na konzervaciji i demonta\u017ei grafito-moderiranih reaktora tipa RBMK-1000 od neprocenjive je vrednosti za celokupnu globalnu industriju. Re\u010d je o specifi\u010dnim, masivnim konstrukcijama \u010dija razgradnja zahteva decenijski rad i izuzetno strogo fazno upravljanje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: World Nuclear News&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pripremni radovi za drugu fazu dekomisije tri \u010ditava i nakon nesre\u0107e dugo operativna reaktora Nuklearne elektrane \u010cernobilj (ChNPP) trebalo bi<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1731,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[24,23,20,19],"tags":[120],"class_list":["post-3602","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-istorija","category-studije-slucaja","category-tehnologije","category-vesti","tag-cernobilj"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3602","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3602"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3602\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3603,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3602\/revisions\/3603"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1731"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3602"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3602"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3602"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}