{"id":3590,"date":"2026-09-02T04:21:00","date_gmt":"2026-09-02T04:21:00","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3590"},"modified":"2026-09-02T06:29:15","modified_gmt":"2026-09-02T06:29:15","slug":"i-francuska-razvija-plutajucu-nuklearnu-elektranu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/09\/02\/i-francuska-razvija-plutajucu-nuklearnu-elektranu\/","title":{"rendered":"I Francuska razvija plutaju\u0107u nuklearnu elektranu – sa reaktorima hla\u0111enim te\u010dnim metalom\u00a0"},"content":{"rendered":"\n

Projekat n-Floating dobio je finansijsku podr\u0161ku francuske javne investicione banke Bpifrance za izradu konceptualnog projekta nuklearne bar\u017ee sa nekoliko reaktora hla\u0111enih te\u010dnim metalima (olovom) od po 200 megavata. Konzorcijum koji predvodi kompanija Newcleo, a u kojem u\u010destvuju klasifikaciono dru\u0161tvo Bureau Veritas Marine & Offshore i in\u017eenjerska grupa ABMI, dobio je sredstva u okviru francuskog dr\u017eavnog programa za dekarbonizaciju pomorskog sektora. Cilj je komercijalna primena do 2036. godine<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"Foto:
Foto: Newcleo \/ World Nuclear News<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Koncept podrazumeva plutaju\u0107u jedinicu bez sopstvenog pogona na kojoj bi bilo sme\u0161teno nekoliko brzih reaktora hla\u0111enih te\u010dnim olovom tipa LFR-AS-200 (snage 200 megavata po jedinici). Ovi reaktori \u010detvrte generacije dizajnirani su za proizvodnju elektri\u010dne i toplotne energije za industrijske potro\u0161a\u010de \u2014 poput data centara, postrojenja za proizvodnju vodonika, izolovanih rudarskih projekata, \u010deli\u010dana, cementara, kao i za desalinizaciju vode i snabdevanje izolovanih obalskih i ostrvskih regiona – potpuno identi\u010dno kao \u0161to to radi trenutno jedina operativna bar\u017ea sa nuklearnim reaktorom – Akademik Lomonosov.<\/p>\n\n\n\n

Konstrukcija nuklearne bar\u017ee oslanja\u0107e se na re\u0161enja ve\u0107 primenjena u offshore naftnom i gasnom sektoru (skladi\u0161tenje, te\u010dni gas, regasifikacija), dok \u0107e Bureau Veritas pru\u017eiti podr\u0161ku u proceni bezbednosnih i regulatornih standarda na moru, a ABMI voditi kompleksni in\u017eenjerski deo posla.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj korak predstavlja nastavak \u0161irih aktivnosti kompanije Newcleo u pomorskom sektoru, gde ve\u0107 sara\u0111uje sa italijanskim brodograditeljem Fincantieri i kompanijom Saipem na razvoju nuklearnog pogona za trgova\u010dke brodove i offshore platforme.<\/p>\n\n\n\n

Reaktori hla\u0111eni olovom\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ina\u010de, \u0161to se ti\u010de samog reaktora dizajna reaktora – u pitanju je reaktor \u010detvrte generacije, brzi reaktor hla\u0111en te\u010dnim olovom i smatraju se mo\u017eda i najperspektivnijim od svih predloga dizajna reaktora \u010detvrte generacijei svakako su, ako se mo\u017ee tako re\u0107i, omiljeni reaktori redakcije. <\/p>\n\n\n\n

Reaktori hla\u0111eni olovom, samo im ime ka\u017ee, su hla\u0111eni te\u010dnim olovom ili eutekti\u010dkom me\u0161avinom bizmuta i olova \u0161to im omogu\u0107ava neke izuzetne karakteristike: veoma male dimenzije; mogu\u0107nost rada na atmosferskom pritisku; visoku efikasnost; olovo je odli\u010dan reflektor neutrona \u2013 \u0161to inherentno pove\u0107ava neutronsku ekonomiju dizajna; olovo je samo po sebi odli\u010dna za\u0161tita od gama zra\u010denja pa ujedno funkcioni\u0161e i kao biolo\u0161ki \u0161tit; olovo ne reaguje sa vodom (kao \u0161to je slu\u010daj sa natrijumom) pa nema opasnosti od po\u017eara u slu\u010dajevima curenja; u vanrednim situacijama je mogu\u0107e \u2013 zbog termi\u010dkih karakteristika olova \u2013 hla\u0111enje prirodnom konvekcijom; olovo ima ekstremno visoku ta\u010dku klju\u010danja, \u0161to prakti\u010dno elimini\u0161e opasnost od gubitka rashladne te\u010dnosti; zbog termi\u010dkih karakteritika olova, reaktor tako\u0111e ima veliku toleranciju na temperaturne varijacije \u0161to ga \u010dini bezbednim; olovo je veoma stabilno, pa ovakvi reaktori ostavljaju veoma malo otpada posle rada. <\/p>\n\n\n\n

Ipak, koliko god nam bili omiljeni \u2013 oni imaju i nekoliko inherentnih minusa. Ukoliko se koristi eutekti\u010dka me\u0161avina olovo-bizmut dolazi i do proizvodnje polonijuma 210; postoji veoma realna opasnost od prelaska te\u010dnosti za hla\u0111enje u \u010dvrsto agregatno stanje (takozvani \u201cbricking\u201d) i blokade reatora \u010dime on postaje neoperativan \u2013 mada eutekti\u010dka me\u0161avina olovo-bizmut ovo donekle ubla\u017eava jer je ta\u010dka topljenja osetno ni\u017ea; olovo ima odli\u010dne termi\u010dke karakteristike, ali i izuzetno veliku specifi\u010dnu masu i viskoznost, \u0161to ote\u017eava njegovu cirkulaciju. <\/p>\n\n\n\n

Ina\u010de, da dodamo i da reaktori hla\u0111eni olovom nisu odve\u0107 novi dizajn. Ponajvi\u0161e su razvijani u Sovjetskom savezu (za potrebe ratne mornarice \u0161ezdesetih godina su razvijeni reaktori hla\u0111eni te\u010dnim olovom OK-550 i BM-40A koji su se koristili za pogon na podmornicama) i Rusiji (izuzetno napredni<\/a> BREST-OD-300 koji se trenutno gradi je hla\u0111en te\u010dnim olovom); tu je i gorepomenuti NEWCLEO; u Nema\u010dkoj se razvija \u201cDual Fluid Reactor\u201d (DFR); u Belgiji se razvija MYRRHA; u SAD se razvija SSTAR; a zajedni\u010dka rumunsko italijanska kompanija Ansaldo Energia razvija model ALFRED (Advanced Lead Fast Reactor European Demonstrator).  <\/p>\n\n\n\n

Ina\u010de, na World Nuclear News mo\u017eete pogledati fotografije<\/a> modela koji je pro\u0161log maja bio izlo\u017een u Veneciji. \u00a0<\/p>\n\n\n\n

Komentar\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ali mi izdvajamo jo\u0161 jednu stvar: u pitanju je evropski odgovor na ruske i kineske plutaju\u0107e elektrane. Rusija, tako, ve\u0107 godinama uspe\u0161no operi\u0161e plutaju\u0107om elektranom Akademik Lomonosov na Arktiku, a Kina intenzivno razvija sopstvene obalske reaktore, i Evropa je u ovom segmentu zaostajala. Rekli bismo da ovaj projekat predstavlja konkretan poku\u0161aj da se stvori zapadni regulatorni i industrijski model za plutaju\u0107e reaktore koji se lako mo\u017ee izvoziti \u0161irom sveta i koji \u0107e biti konkurencija Ruskim i Kineskim proizvodima.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: World Nuclear News <\/p>\n\n\n\n

S.A.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Projekat n-Floating dobio je finansijsku podr\u0161ku francuske javne investicione banke Bpifrance za izradu konceptualnog projekta nuklearne bar\u017ee sa nekoliko reaktora<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3591,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[23,20,19],"tags":[203,43,153,143,50,182,144],"class_list":["post-3590","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-slucaja","category-tehnologije","category-vesti","tag-brzi-reaktori","tag-francuska","tag-mali-modularni-reaktori","tag-newcleo","tag-reaktori-cetvrte-generacije","tag-reaktori-hladeni-tecnim-olovom","tag-reaktorske-generacije"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3590","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3590"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3590\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3600,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3590\/revisions\/3600"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3591"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3590"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3590"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3590"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}