{"id":3505,"date":"2026-08-12T05:39:00","date_gmt":"2026-08-12T05:39:00","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3505"},"modified":"2026-08-11T12:41:55","modified_gmt":"2026-08-11T12:41:55","slug":"zapoceto-fazno-vracanje-blokova-ne-paks-na-mrezu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/08\/12\/zapoceto-fazno-vracanje-blokova-ne-paks-na-mrezu\/","title":{"rendered":"Zapo\u010deto fazno vra\u0107anje blokova NE Pak\u0161 na mre\u017eu"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Nakon \u0161to se nivo Dunava kod Pak\u0161a podigao za oko 19 centimetara u odnosu na nedeljni istorijski minimum, u jedinoj ma\u0111arskoj nuklearnoj elektrani zapo\u010deo je proces postupnog i kontrolisanog vra\u0107anja isklju\u010denih kapaciteta u pogon<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"705\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Paksi_atomeromu.jpg\" alt=\"NE Pak\u0161. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-1523\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Paksi_atomeromu.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Paksi_atomeromu-300x207.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Paksi_atomeromu-768x529.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">NE Pak\u0161. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Popravljanje hidrolo\u0161kih prilika, uslovljeno padavinama u gornjem slivu reke u Austriji, omogu\u0107ilo je da prva dodatna turbina zapo\u010dne proizvodnju elektri\u010dne energije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Sa 240 MW na 500 MW<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Podse\u0107anja radi, po\u010detkom avgusta vodostaj Dunava kod Pak\u0161a spustio se na rekordno niskih 134 centimetra, \u0161to je zahtevalo sukcesivno i bezbedno ga\u0161enje tri od ukupno \u010detiri reaktorska bloka. Elektrana je u najkriti\u010dnijoj fazi isporu\u010divala svega 240 megavata (MW) u mre\u017eu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uklju\u010divanjem dodatne generatorske jedinice, izlazna snaga elektrane povi\u0161ena je na 500 megavata, uz planirani dalji rast kako se vodostaj bude stabilizovao.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ali i pored velikih potreba za elektri\u010dnom energijom, vra\u0107anje jedinica na mre\u017eu odvija se uz prioritet nuklearne bezbednosti nad komercijalnom proizvodnjom.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sistemi zadu\u017eeni za hla\u0111enje jezgra reaktora i bazena sa istro\u0161enim gorivom funkcionisali su bez prekida tokom celog perioda ekstremno niskog vodostaja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Komentar\u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Postupno ponovno pokretanje NE Pak\u0161 jasno ilustruje kompleksnost upravljanja nuklearnim kapacitetima tokom ekstremnih klimatskih doga\u0111a: u\u010destali toplotni talasi i hidrolo\u0161ki minimumi u Evropi pokazuju da operateri re\u010dnih nuklearnih elektrana moraju ra\u010dunati na fleksibilnije re\u017eime rada tokom letnjih meseci.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ali u ovim uslovima do izra\u017eaja dolazi uloga bazne energije u kriznim uslovima: \u010dak i pri delimi\u010dnom kapacitetu od 500 megavata, stabilan rad Pak\u0161a predstavlja klju\u010dni oslonac za elektroenergetski sistem Ma\u0111arske i regiona u danima kada letnji pikovi potro\u0161nje dosti\u017eu istorijske rekorde.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: Euronews&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nakon \u0161to se nivo Dunava kod Pak\u0161a podigao za oko 19 centimetara u odnosu na nedeljni istorijski minimum, u jedinoj<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1523,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[216,84,218],"class_list":["post-3505","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vesti","tag-dunav","tag-madarska","tag-paks"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3505","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3505"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3505\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3506,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3505\/revisions\/3506"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1523"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3505"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3505"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3505"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}