{"id":3474,"date":"2026-08-04T06:56:00","date_gmt":"2026-08-04T06:56:00","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3474"},"modified":"2026-08-03T05:58:59","modified_gmt":"2026-08-03T05:58:59","slug":"feniks-na-berzi-vestinghaus-devet-godina-nakon-stecaja-i-plan-za-91-novi-reaktor-ap1000","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/08\/04\/feniks-na-berzi-vestinghaus-devet-godina-nakon-stecaja-i-plan-za-91-novi-reaktor-ap1000\/","title":{"rendered":"Feniks na berzi: Vestinghaus devet godina nakon ste\u010daja i plan za 91 novi reaktor AP1000"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ameri\u010dka kompanija za projektovanje nuklearnih reaktora i usluge Westinghouse Electric Company podnela je nacrt registracione prijave za inicijalnu javnu ponudu deonica (IPO), najavljuju\u0107i zvani\u010dni izlazak na berzu. Kompanija, koja je u zajedni\u010dkom vlasni\u0161tvu kanadskog proizvo\u0111a\u010da uranijuma Cameco (49 procenata) i investicionog fonda Brookfield Renewable Partners (51 procenat), donela je ovu odluku devet godina nakon \u0161to su je ogromna prekora\u010denja tro\u0161kova na projektima u SAD svojevremeno gurnula u ste\u010daj&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"837\" height=\"584\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Construction_at_Vogtle_Nuclear_Plant.jpg\" alt=\"Nuklearna elektrana Vogl. Foto: Wikimedia commons\" class=\"wp-image-438\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Construction_at_Vogtle_Nuclear_Plant.jpg 837w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Construction_at_Vogtle_Nuclear_Plant-300x209.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Construction_at_Vogtle_Nuclear_Plant-768x536.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 837px) 100vw, 837px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Nuklearna elektrana Vogl. Foto: Wikimedia commons<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Globalni portfolio: 91 reaktor AP1000 u pripremi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iako ta\u010dan broj akcija i cenovni opseg jo\u0161 nisu objavljeni usled propisa Ameri\u010dke komisije za hartije od vrednosti (SEC), objavljena dokumentacija otkriva ogromne komercijalne ambicije. Vestinghaus trenutno odr\u017eava tehnolo\u0161ku osnovu na kojoj po\u010diva \u010dak 57 procenata operativne flote u svetu (od ukupno 417 reaktora), dok planirani projekti obuhvataju potencialnu izgradnju \u010dak 91 reaktora tipa AP1000, ukupne snage od oko 105 gigavata (GWe), \u0161to bi bio neverovatan poduhvat <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Globalna mapa \u0161irenja AP1000 tehnologije podeljena je po fazama realizacije:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>SAD (do 20 jedinica): izgradnja reaktora uz podr\u0161ku programa zajmova Ministarstva energetike SAD (DOE) i strate\u0161kih partnerstava, sa planiranim ulaskom na mre\u017eu sredinom i krajem 2030-ih godina, uz obnavljanje projekta VC Summer.<\/li>\n\n\n\n<li>Isto\u010dna i Centralna Evropa: tri bloka na lokaciji Lubjatovo-Kopalino u Poljskoj, po dva bloka u Bugarskoj (Kozloduj 7 i 8) i Ukrajini, sa planiranim krajem projekata sredinom 2030-ih.<\/li>\n\n\n\n<li>Faza idejnog projektovanja (11 jedinica): projekti u Holandiji, Sloveniji, Finskoj, \u0160vedskoj i SAD.<\/li>\n\n\n\n<li>\u0160ire globalno tr\u017ei\u0161te (do 51 jedinice): Razmatranja u Kanadi, Indiji, Saudijskoj Arabiji, Slova\u010dkoj i drugim evropskim zemljama sa vremenskim okvirom krajem 2030-ih i po\u010detkom 2040-ih godina.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ipak prime\u0107ujemo jednu zanimljivu stvar: \u0161to se ti\u010de Isto\u010dne europe, ta\u010dnije Bugarske, Poljske i Ukrajine &#8211; projekti sa Vestinghausom su ve\u0107 ugovoreni, ali u nekom ba\u0161 i nisu. Na primer, u Sloveniji i Slova\u010djkoj bi Vestinghaus imao konkurenciju najmanje EDF-a i mogu\u0107e je KHNP-a, u Kanadi, svakako, doma\u0107eg i veoma efikasne tehnologije CANDU reaktora, Indijski dugoro\u010dni plan je da se potpuno osamostali, pa ocenjujemo ovaj plan kao ambiciozan u najmanju rukru, mada nije isklju\u010deno da Vestinghaus ra\u010duna na neke \u201cgeopoliti\u010dke metode.\u201d&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ekonomija serijske proizvodnje (&#8220;nth-of-a-kind&#8221;)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Naravno, ovaj je optimisti\u010dni poslovni model baziran na potencijalnom razvoju serijske proizvodnje. Pa je tako rukovodstvo kompanije Cameco predstavilo i analizu smanjenja tro\u0161kova prelaskom sa ranih projekata na serijsku izgradnju (Nth-of-a-kind \u2014 definisanu kao fazu nakon izgra\u0111enih 10 jedinica na pet lokacija uz stalnu tra\u017enju): period od izlivanja prvog betona do komercijalnog rada smanjuje se sa prose\u010dnih 66 meseci po jedinici na ranim projektima za 20 do 30 procenata pri serijskoj gradnji. A to bi trebalo i da se reflektuje na tro\u0161kove: tro\u0161kovi opadaju sa raspona od 20 do 26 milijardi dolara na 14 do 17 milijardi dolara po lokaciji za serijske objekte.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Povratak Vestinghausa na javno tr\u017ei\u0161te kapitala prati i talas interesovanja investitora za nuklearnu energiju u SAD, podstaknut potra\u017enjom za napajanjem centara za obradu podataka i ve\u0161ta\u010dke inteligencije (AI), kao i dr\u017eavnim zajmovima SAD u iznosu od 17,5 milijardi dolara za obnovu nuklearnog lanca snabdevanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Komentar: izlazak iz ste\u010daja kao lakmus papir novog finansijskog ciklusa<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Put koji je Vestinghaus pre\u0161ao &#8211; od potpuno \u0161okantnog bankrota te 2017. godine usled finansijskih probijanja na projektu Vogl, preko preuzimanja od strane privatnog kapitala (Brookfield i Cameco po procenjenoj vrednosti kompanije od oko osam milijardi dolara 2023. godine), pa sve do dana\u0161nje pripreme za berzansku prodaju &#8211; predstavlja veoma dobar, zapravo najbolji indikator promene klime na globalnom tr\u017ei\u0161tu kapitala.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iz ovog poteza proisti\u010de nekoliko klju\u010dnih uvi\u0111aja za politi\u010dku ekonomiju ovog sektora: odluka da se ide na IPO pokazuje da nuklearna industrija u SAD ponovo poku\u0161ava da se osloni na \u0161iroka javna tr\u017ei\u0161ta kapitala, a ne isklju\u010divo na dr\u017eavne zajmove. Pritisak velikih tehnolo\u0161kih kompanija i tra\u017enja za baznom energijom bez ugljeni\u010dnog otiska stvorili su investicioni ambijent u kom nuklearni giganti vi\u0161e nisu visokorizi\u010dni, ve\u0107 po\u017eeljni. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugi uvid ukazuje na to da je AP1000 postao zapadni &#8220;radni konj&#8221; (Workhorse): dok se tr\u017ei\u0161te malih modularnih reaktora (SMR) jo\u0161 bori sa licenciranjem i demonstracionim blokovima, a EDF-ovi projekti sa strahovitim cenama projekata, Vestinghhausov AP1000 ostaje jedini zapadni reaktor velike snage generacije III+ koji se trenutno proizvodi na serijskom nivou (odnosno ne\u010demu \u0161to podse\u0107a na &#8220;serijski nivo&#8221;) u vi\u0161e dr\u017eava. A sposobnost Vestinghausa da doka\u017ee pad tro\u0161kova u praksi bi\u0107e presudna. <\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: World Nuclear News \/ Financial Times&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ameri\u010dka kompanija za projektovanje nuklearnih reaktora i usluge Westinghouse Electric Company podnela je nacrt registracione prijave za inicijalnu javnu ponudu<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":438,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[58,22,23,19],"tags":[169,62],"class_list":["post-3474","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize","category-ekonomija","category-studije-slucaja","category-vesti","tag-ap1000","tag-vestinghaus"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3474","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3474"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3474\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3478,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3474\/revisions\/3478"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/438"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3474"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3474"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3474"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}