{"id":3469,"date":"2026-07-31T08:09:14","date_gmt":"2026-07-31T08:09:14","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3469"},"modified":"2026-07-31T08:09:16","modified_gmt":"2026-07-31T08:09:16","slug":"nezvanicni-izvoz-uranijuma-iz-konga-u-kinu-studija-otkrila-da-je-kroz-lance-koblata-izvezeno-do-5-000-tona-neprijavljenog-radioaktivnog-materijala","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/07\/31\/nezvanicni-izvoz-uranijuma-iz-konga-u-kinu-studija-otkrila-da-je-kroz-lance-koblata-izvezeno-do-5-000-tona-neprijavljenog-radioaktivnog-materijala\/","title":{"rendered":"Nezvani\u010dni izvoz uranijuma iz Konga u Kinu: studija otkrila da je kroz lance koblata izvezeno do 5.000 tona neprijavljenog radioaktivnog materijala"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Istra\u017eiva\u010di sa Univerziteta Viskonsin-Medison i Prinston u SAD objavili su <a href=\"https:\/\/www.nature.com\/articles\/s41467-026-75910-z\">studiju<\/a> koja pokazuje da je u periodu od 2000. do 2024. godine iz Demokratske Republike Kongo (DRK) izvezeno izme\u0111u 2.000 i 5.000 metri\u010dkih tona uranijuma bez ikakve prijave Me\u0111unarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"682\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Yellowcake_03010301-1024x682.jpg\" alt=\"&quot;Yellow cake&quot; (&quot;\u017euti kola\u010d&quot;), osnovna sirovina za dobijanje nuklearnog goriva za reaktore u kojima se tro\u0161i uranijum. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-590\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Yellowcake_03010301-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Yellowcake_03010301-300x200.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Yellowcake_03010301-768x511.jpg 768w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Yellowcake_03010301.jpg 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">&#8220;Yellow cake&#8221; (&#8220;\u017euti kola\u010d&#8221;), osnovna sirovina za dobijanje nuklearnog goriva za reaktore u kojima se tro\u0161i uranijum. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovaj radioaktivni materijal napustio je zemlju kao neregulisani sporedni proizvod u okviru lanaca snabdevanja kobaltom, iako DRK zvani\u010dno decenijama ne prijavljuje nikakvu proizvodnju uranijuma.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Demokratska Republika Kongo je vode\u0107i svetski proizvo\u0111a\u010d koblata, klju\u010dnog metala za izradu katoda u litijum-jonskim baterijama koje pokre\u0107u energetsku tranziciju (od elektri\u010dnih vozila do skladi\u0161tenja obnovljive energije).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111utim, u rudarskom pojasu Konga (Copperbelt), rude koblata se prirodno nalaze pome\u0161ane sa visokim koncentracijama uranijuma. Prilikom iskopavanja ruda koblata, kompanije izvla\u010de i znatne koli\u010dine uranijuma. Ukoliko se uranijum hemijski ne odvoji u samom procesu primarne prerade, on ostaje unutar ruda i koncentrata koblata i izvozi se kao sirovina.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">A budu\u0107i da se u Kini nalazi oko 95 procenata svetskih kapaciteta za preradu koblata, najve\u0107i deo ovog neprijavljenog uranijuma zavr\u0161io je u kineskim rafinerijama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema procenama autora studije, izvezena koli\u010dina uranijuma dovoljna je za proizvodnju 600 do 1.500 nuklearnih glava, ili za napajanje jednog lakovodnog nuklearnog reaktora u periodu do 25 godina.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pored opasnosti od \u0161irenja nuklearnog naoru\u017eanja (mada mi dodajemo nepotrebnost ovakve panike jer Kina ima izgra\u0111en nuklearni arsenal i nema tehni\u010dkih, tehnolo\u0161kih i industrijskih prepreka da ga pove\u0107a &#8211; ukoliko bi to \u017eelela), studija upozorava i na ekolo\u0161ku katastrofu: procenjuje se da je izme\u0111u 1.000 i 4.000 metri\u010dkih tona uranijuma zavr\u0161ilo u jalovi\u0161tima i otpadnim vodama u samom Kongu, \u0161to predstavlja direktnu pretnju po zdravlje lokalnih rudara i zajednica.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ina\u010de pravila Me\u0111unarodne agencije za atomsku energiju zasnovana su na pra\u0107enju namenskih iskopa i transporta yellowcake-a (koncentrata uranijuma). Me\u0111utim, kada se uranijum izvozi sakriven unutar koncentrata drugih metala, me\u0111unarodni sistem nadzora postaje prakti\u010dno slep. \u010cinjenica da hiljade tona fissile materijala cirkuli\u0161u globalno &#8220;van knjiga&#8221; stvara ozbiljan presedan i sigurnosni rizik.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istra\u017eivanje Prinstona i Viskonsina jasno pokazuje da se lanac snabdevanja materijalima za energetsku tranziciju ne mo\u017ee posmatrati odvojeno od nuklearne bezbednosti.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: Interesting Engineering \/ University of Wisconsin-Madison &amp; Princeton \/ Nature Comunications&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istra\u017eiva\u010di sa Univerziteta Viskonsin-Medison i Prinston u SAD objavili su studiju koja pokazuje da je u periodu od 2000. do<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":590,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[53,178],"class_list":["post-3469","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vesti","tag-kina","tag-uranijum"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3469","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3469"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3469\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3470,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3469\/revisions\/3470"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/590"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3469"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3469"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3469"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}