{"id":3444,"date":"2026-07-29T06:11:59","date_gmt":"2026-07-29T06:11:59","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3444"},"modified":"2026-07-29T06:12:00","modified_gmt":"2026-07-29T06:12:00","slug":"transfer-iskustva-za-produzenje-veka-reaktora-cernavoda-argentinsko-i-rumunsko-iskustvo-na-istom-poslu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/07\/29\/transfer-iskustva-za-produzenje-veka-reaktora-cernavoda-argentinsko-i-rumunsko-iskustvo-na-istom-poslu\/","title":{"rendered":"Transfer iskustva za produ\u017eenje veka reaktora \u010cernavoda: argentinsko i rumunsko iskustvo na istom poslu\u00a0\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Argentinska dr\u017eavna nuklearna kompanija Nucleoel\u00e9ctrica Argentina SA i rumunski operator Nuclearelectrica potpisali su Memorandum o razumevanju (MoU) koji predvi\u0111a saradnju na kompleksnom projektu produ\u017eenja radnog veka Nuklearne elektrane \u010cernavoda u Rumuniji<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"499\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/CNE_Cernavoda-1024x499.jpg\" alt=\"Elektrana \u010cernavoda. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-536\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/CNE_Cernavoda-1024x499.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/CNE_Cernavoda-300x146.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/CNE_Cernavoda-768x374.jpg 768w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/CNE_Cernavoda.jpg 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Elektrana \u010cernavoda. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovim sporazumom Argentina nastoji da svoju decenijsku ekspertizu u upravljanju i remontu te\u0161kovodnih reaktora transformi\u0161e u komercijalnu servisnu platformu na globalnom tr\u017ei\u0161tu, generi\u0161u\u0107i devizni priliv i izvoz doma\u0107e visoke tehnologije a Rumunija nastoji da produ\u017ei vek svojim nuklearnim postrojenjima &#8211; jedinim CANDU reaktorima u Evropi. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Zajedni\u010dka CANDU tehnolo\u0161ka osnova<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sr\u017e ove saradnje le\u017ei u \u010dinjenici da i rumunska elektrana \u010cernavoda i argentinska elektrana Embalse koriste istu kanadsku tehnologiju \u2013 CANDU te\u0161kovodne reaktore sa vodom pod pritiskom. Elektrana Embalse (snage 683 megavata), koja je u\u0161la u komercijalni rad 1984. godine, uspe\u0161no je pro\u0161la kroz kompletan proces produ\u017eenja radnog veka. Nakon obimnih radova \u2013 koji su obuhvatali zamenu cevi u reaktoru i zamenu generatora pare, uz pove\u0107anje snage elektrane za 6 procenata \u2013 Embalse je vra\u0107en na mre\u017eu 2019. godine sa odobrenjem za rad tokom narednih 30 godina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rumunska elektrana raspola\u017ee sa dva CANDU-6 reaktora snage od po 650 megavata. Prvi blok je u komercijalnom radu od 1996. godine, a plan Nuclearelectrica-e jeste da mu produ\u017ei \u017eivotni vek na ukupno 60 godina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Projektovani radni vek CANDU reaktora iznosi 30 godina, nakon \u010dega je neophodna sveobuhvatna rekonstrukcija. Taj proces zahteva potpunu obustavu rada, pra\u017enjenje nuklearnog goriva i te\u0161ke vode, kao i zamenu klju\u010dnih komponenata u samom jezgru \u2013 uklju\u010duju\u0107i svih 480 gorivnih kanala i 960 napojnih cevi, uz inspekciju hiljada ina\u010de nepristupa\u010dnih delova.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovaj proces koji je neophodan svakih tridesetak godia je vrlo verovatno jedan od klju\u010dnih razloga zbog kojeg je izostao ozbiljniji komercijalni uspeh CANDU reaktora.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Dinamika radova u Rumuniji\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Projekat revitalizacije bloka 1 u \u010cernavodi zapo\u010det je 2017. godine i trenutno se nalazi u drugoj od ukupno tri faze. Tre\u0107a, najintenzivnija faza predvi\u0111ena je za period od 2027. do 2029. godine, kada \u0107e reaktor biti potpuno zaustavljen radi izvo\u0111enja svih zamena opreme i ponovnog pu\u0161tanja u rad.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vlada Argentine je ranije ove godine definisala izvoz nuklearnih usluga i tehnologije kao jedan od \u010detiri klju\u010dna stuba razvoja svog nuklearnog sektora. Krajem pro\u0161le godine, Nucleoel\u00e9ctrica je potpisala sli\u010dan memorandum i sa kanadskom kompanijom Candu Energy Inc (deo grupacije AtkinsR\u00e9alis), \u010dime se Argentina pozicionirala kao klju\u010dni globalni partner za in\u017eenjering, tehni\u010dku pomo\u0107 i odr\u017eavanje CANDU postrojenja \u0161irom sveta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: World Nuclear News&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.&nbsp;<br><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Argentinska dr\u017eavna nuklearna kompanija Nucleoel\u00e9ctrica Argentina SA i rumunski operator Nuclearelectrica potpisali su Memorandum o razumevanju (MoU) koji predvi\u0111a saradnju<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":536,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[23,19],"tags":[158,44,45],"class_list":["post-3444","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-slucaja","category-vesti","tag-argentina","tag-candu","tag-rumunija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3444","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3444"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3444\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3445,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3444\/revisions\/3445"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/536"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3444"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3444"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3444"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}