{"id":344,"date":"2024-05-15T11:15:38","date_gmt":"2024-05-15T11:15:38","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=344"},"modified":"2024-05-15T12:02:48","modified_gmt":"2024-05-15T12:02:48","slug":"memorandum-o-prizvodnji-teske-vode-za-kanadske-reaktore","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2024\/05\/15\/memorandum-o-prizvodnji-teske-vode-za-kanadske-reaktore\/","title":{"rendered":"Memorandum o proizvodnji te\u0161ke vode za kanadske reaktore"},"content":{"rendered":"\n

Tri kanadske korporacije (Canadian Nuclear Laboratories, Atomic Energy of Canada Limited i AtkinsR\u00e9alis) potpisale su memeorandum<\/a> o razumevanju o budu\u0107oj proizvodnji te\u0161ke vode za kanadske CANDU reaktore <\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"Nuklearna
Nuklearna elektrana Bruce. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Memorandum o razumevanju trebalo bi da pribli\u017ei industrijske kapacitete AtkinsRealisa kao nosioca licence za proizvodnju te\u0161ke vode za CANDU reaktore, AECL kao vlasnika patenata za te reaktore i CNL koji se smatra svetskim liderom u ovoj industriji. Cilj ovog memoranduma je procena opcija i odabir tehnologije za isplativu, ekolo\u0161ku i odr\u017eivu proizvodnju te\u0161ke vode, a kao posledica memoranduma bi se mogla o\u010dekivati i budu\u0107a izgradnja industrijskih postrojenja za proizvodnju te\u0161ke vode za podr\u0161ku izgradnji budu\u0107e flote CANDU reaktora. <\/p>\n\n\n\n

Te\u0161ka voda je, ina\u010de, voda u kojoj se umesto atoma vodonika nalazi vodonikov izotop sa jednim neutronom – deuterijum i ova se voda koristi u kanadskim reaktorima tipa CANDU (Canada – Deuterium) kao te\u010dnost za hla\u0111enje i kao moderator. Neutron \u201cvi\u0161ka\u201d \u010dini ovu vrstu vode odli\u010dnim moderatorom zbog manjeg apsorbcionog preseka (manje verovatno\u0107e apsorpcije neutrona) pa se zbog toga CANDU reaktori odlikuju odli\u010dnom neutronskom ekonomijom. To \u010dini da su ovi reaktori trenutno jedni od retkih koji kao gorivo koriste neoboga\u0107eni (prirodni uranijum) – \u0161to rad ovih reaktora \u010dini relativno jeftinim. Sa druge strane, sama proizvodnja <\/em>te\u0161ke vode je izuzetno skupa – proizvodnja dovoljnih koli\u010dina te\u0161ke vode \u010dini veliki procenat po\u010detnih ulaganja – pa to \u010dini ovaj tip reaktora investicijom koja je skuplja <\/em>u odnosu na standardne reaktore koji koriste laku vodu. Ina\u010de, CANDU reaktori su trenutno jedini komercijalni reaktori koji koriste te\u0161ku vodu kao moderator.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

U CANDU reaktorima se koristi te\u0161ka voda oboga\u0107ena do nivoa od 99,75%, dakle, 99,75% svih atoma vodonika je deuterijum. <\/p>\n\n\n\n

U Kanadi se, ina\u010de, nalazilo i nave\u0107e svetsko postrojenje za proizvodnju te\u0161ke vode: postrojenje Brus (Bruce Heavy Water Plant) koje je u funkciji bilo izme\u0111u 1973. i 1998., ali je uga\u0161eno i rastavljeno po\u010detkom dvehiljaditih. Pove\u0107ano interesovanje u Kanadi (a i globalno) za nuklearnu energiju uzrokovalo je, me\u0111utim, potencijalnu pove\u0107anu tra\u017enju pa i ovaj memorandum koji bi trebalo da pove\u0107a kanadske kapacitete za proizvodnju te\u0161ke vode. <\/p>\n\n\n\n

Pored Kanade koja operi\u0161e sa 19 reaktorskih jedinica, CANDU reaktori i njegovi derivati se jo\u0161 koriste u Kini, Ju\u017enoj Koreji, Indiji, Argentina, Rumuniji i Pakistanu. <\/p>\n\n\n\n

S.A. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tri kanadske korporacije (Canadian Nuclear Laboratories, Atomic Energy of Canada Limited i AtkinsR\u00e9alis) potpisale su memeorandum o razumevanju o budu\u0107oj<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":345,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-344","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vesti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=344"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":349,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/344\/revisions\/349"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/345"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=344"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=344"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=344"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}