{"id":3379,"date":"2026-07-10T08:50:44","date_gmt":"2026-07-10T08:50:44","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3379"},"modified":"2026-07-10T08:50:45","modified_gmt":"2026-07-10T08:50:45","slug":"nuklearna-obuka-cetvrte-generacije-pusten-u-rad-simulator-komandne-sobe-za-inovativni-reaktor-brest-od-300","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/07\/10\/nuklearna-obuka-cetvrte-generacije-pusten-u-rad-simulator-komandne-sobe-za-inovativni-reaktor-brest-od-300\/","title":{"rendered":"Nuklearna obuka \u010detvrte generacije: Pu\u0161ten u rad simulator komandne sobe za inovativni reaktor \u201eBREST-OD-300\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>U \u0160kolskom i informacionom centru Sibirskog hemijskog kombinata u Seversku pu\u0161ten je u rad simulator komandne sobe u punoj razmeri za brzi reaktor hla\u0111en te\u010dnim olovom \u201eBREST-OD-300\u201d. Ovaj korak omogu\u0107ava sveobuhvatnu obuku operativnog osoblja i licenciranje pre fizi\u010dkog pokretanja ovog energetskog bloka \u010detvrte generacije<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"866\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Lead-Cooled_Fast_Reactor_Schemata.svg_.png\" alt=\"Nacrt brzog reaktora hla\u0111enog olovom. Foto: Idaho National Libraryderivative work: Beao - Lfr.gif and before that [1]., Public Domain, https:\/\/commons.wikimedia.org\/w\/index.php?curid=8039779\" class=\"wp-image-821\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Lead-Cooled_Fast_Reactor_Schemata.svg_.png 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Lead-Cooled_Fast_Reactor_Schemata.svg_-300x254.png 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Lead-Cooled_Fast_Reactor_Schemata.svg_-768x650.png 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Po\u0161to nismo na\u0161li dijagram ili fotografiju reaktora BREST-OD-300 koju mo\u017eemo koristiti, postavi\u0107emo generi\u010dku shemu brzog reaktora hla\u0111enog olovom. Foto: Idaho National Libraryderivative work: Beao &#8211; Lfr.gif and before that [1]., Public Domain, https:\/\/commons.wikimedia.org\/w\/index.php?curid=8039779<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Simulator je razvila kompanija JSC VNIIAES (deo Rosatomovog elektroenergetskog diviziona), koja iza sebe ima preko 40 razvijenih simulatora za razli\u010dite energetske blokove ruskog dizajna.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Evgenij Adamov, nau\u010dni rukovodilac projekta \u201eProdor\u201d (Proryv), istakao je da sli\u010dni simulatori ne postoje nigde u svetu zbog jedinstvenog dizajna samog reaktora, te da \u0107e ovaj sistem biti klju\u010dni tehni\u010dki alat za obuku osoblja i regulatorno licenciranje. Generalni direktor JSC VNIIAES, Konstantin Artemjev, dodao je da je tim kreirao prilagodljivu simulacionu platformu koja \u0107e evoluirati uporedo sa razvojem samog reaktorskog bloka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Projekat \u201eProdor\u201d i zatvoreni gorivni ciklus<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Brzi reaktor \u201eBREST-OD-300\u201d, snage 300 megavata elektri\u010dne energije (MWe), predstavlja srce Rosatomovog strate\u0161kog projekta \u201eProdor\u201d. Cilj ovog programa je prakti\u010dna demonstracija zatvorenog nuklearnog gorivnog ciklusa na jednoj lokaciji i trenutno predstavlja jedan od tehnolo\u0161ki najambicioznijih poduhvata u svetu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pored samog reaktora, pilot-demonstracioni energetski kompleks u Seversku obuhvati\u0107e i postrojenje za fabrikaciju i refabrikaciju me\u0161ovitog uranijum-plutonijumovog nitridnog nuklearnog goriva (MNUP) kao i postrojenje za preradu istro\u0161enog nuklearnog goriva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Po\u010detni rad demonstracionog bloka bi\u0107e fokusiran isklju\u010divo na testiranje performansi i tehnologije hla\u0111enja te\u010dnim olovom. Planirano je da nakon otprilike deset godina rada reaktor pre\u0111e u komercijalno orijentisanu fazu. Ukoliko se koncept od 300 megavata poka\u017ee uspe\u0161nim, Rosatom planira razvoj ve\u0107e, komercijalne verzije snage 1.200 megavata pod nazivom \u201eBREST-1200\u201d (ili negde: \u201cBR-1200\u201d).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Trenutni status izgradnje<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izgradnja reaktora \u201eBREST-OD-300\u201d zapo\u010deta je u junu 2021. godine sa prvobitnim ciljem zavr\u0161etka tokom 2026. godine. Tokom proteklih meseci zabele\u017een je zna\u010dajan in\u017eenjerski napredak na gradili\u0161tu: zavr\u0161eno je betoniranje temelja za turbinu i generator, postavljena je krovna re\u0161etka na hali ma\u0161inske zgrade i instalirano je metalno ku\u0107i\u0161te centralne reaktorske \u0161upljine, te\u0161ko 143 tone, visoko preko 14 metara, sa pre\u010dnikom od 8 metara, kao i \u010detiri periferna ku\u0107i\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Trenutno su u toku intenzivna testiranja izdr\u017eljivosti prototipa glavne cirkulacione pumpe. Ovaj klju\u010dni sistem ima zadatak da pumpa \u010dak 11 tona rastopljenog olova u sekundi, pri \u010demu radna temperatura fluida prelazi 420 stepeni Celzijusa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: World Nuclear News&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U \u0160kolskom i informacionom centru Sibirskog hemijskog kombinata u Seversku pu\u0161ten je u rad simulator komandne sobe u punoj razmeri<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":821,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[23,20,19],"tags":[202,38,31,34],"class_list":["post-3379","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-slucaja","category-tehnologije","category-vesti","tag-brest-od-300","tag-rosatom","tag-rusija","tag-zatvoreni-gorivni-ciklus"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3379","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3379"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3379\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3380,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3379\/revisions\/3380"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/821"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3379"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3379"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3379"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}