{"id":3341,"date":"2026-06-25T07:01:36","date_gmt":"2026-06-25T07:01:36","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3341"},"modified":"2026-06-25T07:01:37","modified_gmt":"2026-06-25T07:01:37","slug":"svakog-leta-isti-tekst-zasto-francuske-nuklearke-smanjuju-snagu-tokom-toplotnog-talasa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/06\/25\/svakog-leta-isti-tekst-zasto-francuske-nuklearke-smanjuju-snagu-tokom-toplotnog-talasa\/","title":{"rendered":"Svakog leta isti tekst: za\u0161to francuske nuklearke smanjuju snagu tokom toplotnog talasa?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Aktuelni toplotni talas koji je zahvatio zapadnu Evropu ponovo je pokrenuo talas povr\u0161nih medijskih naslova o tome kako se \u201efrancuske nuklearne elektrane gase zbog visokih temperatura\u201d. Podaci mre\u017enog operatera RTE i kompanije EDF pokazuju da je nuklearni autput u Francuskoj privremeno smanjen za oko 4,1 gigavat (oko 7 odsto ukupne potra\u017enje), a da je blok Golfech 2 na reci Garoni privremeno isklju\u010den sa mre\u017ee<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"576\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Flamanville_Nuclear_Plant_2023.jpg\" alt=\"Flamanvil. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-2575\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Flamanville_Nuclear_Plant_2023.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Flamanville_Nuclear_Plant_2023-300x169.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Flamanville_Nuclear_Plant_2023-768x432.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Flamanvil. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111utim, iza ovih brojki ne le\u017ei tehni\u010dki problem u samim elektranama, niti bezbednosni rizik po reaktore, ve\u0107 primena ekolo\u0161kih zakona koji \u0161tite re\u010dni ekosistem.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Tehnolo\u0161ki bezbedne, ali ekolo\u0161ki ograni\u010dene<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nuklearne elektrane su projektovane da rade na ekstremno visokim spoljnim temperaturama i vrelina ne uti\u010de na njihovu funkcionalnu bezbednost. Problem koji se javlja tokom leta je isklju\u010divo pitanje termalnog optere\u0107enja reka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nuklearke koje koriste takozvani otvoreni sistem hla\u0111enja uzimaju vodu iz reke, koriste je za hla\u0111enje kondenzatora i potom je vra\u0107aju nazad u re\u010dni tok, blago zagrejanu (obi\u010dno za nekoliko stepeni). Kada su spoljne temperature ekstremne \u2013 kao \u0161to je zabele\u017eeno ovih dana kada su temperature u Francuskoj pre\u0161le 44\u00b0C \u2013 same reke se prirodno zagreju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Francuski ekolo\u0161ki propisi striktno ograni\u010davaju maksimalnu dozvolu temperaturu re\u010dne vode nizvodno od elektrane (za Garonu je to oko 28\u00b0C) kako bi se za\u0161titio \u017eivi svet, pre svega ribe i re\u010dna flora. Kada reka sama po sebi dostigne tu kriti\u010dnu ta\u010dku, EDF je zakonski obavezan da smanji snagu reaktora ili ga potpuno zaustavi, kako vra\u0107ena voda ne bi dodatno podigla temperaturu reke i ugrozila biosferu. Dakle, reaktori se ne gase zato \u0161to \u201ene mogu da rade\u201d, ve\u0107 da bi se spre\u010dilo pregrevanje reka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Koje nuklearke nemaju ovaj problem?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovo sezonsko ograni\u010denje nije univerzalna mana nuklearne tehnologije, ve\u0107 specifi\u010dnost lokacije i izabranog sistema hla\u0111enja. Problem sa letnjim smanjenjem snage uop\u0161te ne poga\u0111a tri tipa nuklearnih elektrana:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Nuklearke na moru i okeanima: elektrane izgra\u0111ene na obalama nemaju ovaj problem jer su slivovi mora toliko masivni da toplija voda koju elektrana vra\u0107a nema nikakav merljiv uticaj na temperaturu okolnog vodenog tela.<\/li>\n\n\n\n<li>Nuklearke pored ogromnih jezera: Sli\u010dno kao i sa morem, velika akumulaciona tela imaju ogroman toplotni kapacitet koji neutrali\u0161e ekolo\u0161ke rizike od pregrevanja.<\/li>\n\n\n\n<li>Nuklearke sa zatvorenim sistemom (rashladnim tornjevima): elektrane koje poseduju masivne hiperboli\u010dne rashladne tornjeve tro\u0161e znatno manje re\u010dne vode. One toplotu ne vra\u0107aju u reku, ve\u0107 je kroz vodenu paru ispu\u0161taju u atmosferu (\u0161to su prepoznatljivi beli oblaci iznad tornjeva). Po\u0161to ne zagrevaju re\u010dni tok, one nesmetano rade punom snagom i tokom najve\u0107ih \u017eega.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Problem cele termalne energetike <\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iako nuklearke privla\u010de najvi\u0161e medijske pa\u017enje, fizi\u010dki zakoni i ekolo\u0161ka ograni\u010denja hla\u0111enja va\u017ee za sve termalne izvore energije podjednako. Visoke temperature i niski vodostaji na isti na\u010din poga\u0111aju i hidroelektrane, ali i elektrane na gas i ugalj.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tako su, primera radi, tokom ovog istog toplotnog talasa, pet gasnih elektrana u Velikoj Britaniji morale da smanje svoj autput za ukupno 2,5 gigavata jer je vreo vazduh smanjio efikasnost njihovih rashladnih sistema.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U vremenima kada klimatske promene donose sve \u010de\u0161\u0107e letnje \u0161piceve potro\u0161nje zbog klima-ure\u0111aja, elektroenergetski sistemi \u0107e morati da se prilago\u0111avaju. Za nuklearni sektor to ne zna\u010di promenu tehnologije samog reaktora, ve\u0107 investicije u modernizaciju rashladnih sistema i prelazak na zatvorene cikluse sa tornjevima na onim re\u010dnim lokacijama koje su najizlo\u017eenije letnjim \u017eegama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ono, pak, \u0161to nas u ovom trenutku zanima je situacija sa centrima podataka (jer oni tro\u0161e velike koli\u010dine vode za hla\u0111enje procesora) i da li \u0107emo videti neki medijski izve\u0161taj o toj temi.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: Reuters \/ MIT Technology Review&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Aktuelni toplotni talas koji je zahvatio zapadnu Evropu ponovo je pokrenuo talas povr\u0161nih medijskih naslova o tome kako se \u201efrancuske<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2575,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[21,23,20,19],"tags":[43],"class_list":["post-3341","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija","category-studije-slucaja","category-tehnologije","category-vesti","tag-francuska"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3341","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3341"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3341\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3342,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3341\/revisions\/3342"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2575"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3341"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3341"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3341"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}