{"id":3310,"date":"2026-06-15T10:12:53","date_gmt":"2026-06-15T10:12:53","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3310"},"modified":"2026-06-15T10:12:53","modified_gmt":"2026-06-15T10:12:53","slug":"korak-blize-komercijalizaciji-odobren-konceptualni-dizajn-za-teretne-brodove-na-nuklearni-pogon","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/06\/15\/korak-blize-komercijalizaciji-odobren-konceptualni-dizajn-za-teretne-brodove-na-nuklearni-pogon\/","title":{"rendered":"Korak bli\u017ee komercijalizaciji: odobren konceptualni dizajn za teretne brodove na nuklearni pogon"},"content":{"rendered":"\n

Dva vode\u0107a svetska klasifikaciona dru\u0161tva, britanski Lloyd’s Register i ameri\u010dki American Bureau of Shipping (ABS), izdala su \u201cna\u010delna odobrenja\u201d (Approval in Principle – AiP) za konceptualne dizajne trgova\u010dkih brodova nove generacije koji bi kao pogon koristili napredne nuklearne reaktore<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"NS
NS Savannah, prvi povr\u0161inski brod na nuklearni pogon u SAD. Foto: Wikimedia Commons. By Elton Lord\/Atomic Energy Commission – https:\/\/www.flickr.com\/photos\/nrcgov\/14698777183\/, Public Domain, https:\/\/commons.wikimedia.org\/w\/index.php?curid=65649274. NS (Nuclear Ship) Savannah, the first commercial nuclear power cargo vessel, en route to the World’s Fair in Seattle in 1962. Photo courtesy of National Archives and Records Administration.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Na\u010delno odobrenje (AiP) predstavlja klju\u010dnu, prvu formalnu proceduru u pomorskoj industriji. Tokom ovog procesa, klasifikaciono dru\u0161tvo detaljno revidira dizajn i tehnologiju novog broda kako bi potvrdilo da je koncept u skladu sa me\u0111unarodnim propisima i bezbednosnim standardima, \u0161to otvara vrata za stvarni in\u017eenjerski razvoj i izgradnju.<\/p>\n\n\n\n

Konkretno, Lloyd’s Register je izdao odobrenje za konceptualni dizajn velikog broda za isklju\u010divi prevoz automobila i kamiona (\u201cPure Car and Truck Carrier\u201d), na kojem zajedni\u010dki rade ju\u017enokorejski konzorcijum koji \u010dine HD Hyundai Heavy Industries, HD Korea Shipbuilding & Offshore Engineering (HD KSOE), brodarska kompanija Hyundai Glovis, menad\u017ement kompanija G-Marine Service i Korejski institut za istra\u017eivanje atomske energije (KAERI).<\/p>\n\n\n\n

Studija se fokusirala na to kako reaktor sa rastopljenom soli (MSR – Molten Salt Reactor) mo\u017ee fizikalno i operativno da se integri\u0161e u trup velikog nosa\u010da vozila. In\u017eenjeri su morali da re\u0161e kompleksne probleme:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  • Interni raspored i izolaciju reaktorskog sistema unutar trupa;<\/li>\n\n\n\n
  • Projektovanje biolo\u0161kog \u0161tita (oklopa) i njegov uticaj na raspored paluba i kapacitet vozila;<\/li>\n\n\n\n
  • Uticaj mase i pozicije te\u0161kog reaktora na stabilnost, trim i balans broda na otvorenom moru;<\/li>\n\n\n\n
  • Fleksibilnost pogonskog sistema i isporuku snage u pore\u0111enju sa klasi\u010dnim brodovima, s obzirom na to da su rute i lu\u010dka pristajanja za nuklearna plovila strogo ograni\u010deni.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

    \u201eIako je nuklearna propulzija jo\u0161 uvek u ranoj fazi, ovaj projekat pokazuje va\u017enost izgradnje tehni\u010dkog razumevanja ve\u0107 sada\u201d, izjavio je Sung-Gu Park, predsednik Lloyd’s Register-a za severoisto\u010dnu Aziju.<\/p>\n\n\n\n

    Gotovo istovremeno, ameri\u010dki ABS izdao je na\u010delno odobrenje za integraciju nuklearnog reaktora u pogonski sistem klasi\u010dnog teretnog broda. Ovaj dizajn razvio je Pomorski konzorcijum Tehnolo\u0161kog instituta u Masa\u010dusetsu (MIT), ina\u010de najelitnijeg tehni\u0161kog univerziteta u svetu, u saradnji sa brodogradili\u0161tem HD KSOE i gr\u010dkom brodarskom grupacijom Capital Maritime Group.<\/p>\n\n\n\n

    Dizajn koji je razvio MIT specifi\u010dan je po tome \u0161to koristi posebnu sinteti\u010dku te\u010dnost – \u010dije karakteristike za sada ne znamo – za prenos toplote iz jezgra reaktora. Zahvaljuju\u0107i tome, reaktor radi na pritisku koji je veoma blizu atmosferskom. To in\u017eenjerima omogu\u0107ava da projektuju znatno tanje i lak\u0161e reaktorske posude, \u0161to dramati\u010dno olak\u0161ava modularnu fabri\u010dku izradu, transport i samu integraciju u brodski prostor.<\/p>\n\n\n\n

    \u201eNuklearna energija predstavlja jednu od najperspektivnijih alternativa tradicionalnim fosilnim gorivima. Kroz ovu uspe\u0161nu saradnju sa ABS-om i MIT-om, spremni smo da predvodimo tr\u017ei\u0161te ekolo\u0161ki prihvatljivih plovila\u201d, izjavio je Sangmin Park, potpredsednik istra\u017eiva\u010dke laboratorije za zelenu energiju u HD KSOE.<\/p>\n\n\n\n

    Kao i u slu\u010daju vesti koju smo tako\u0111e danasobbjavili – i ovi projekti su direktna posledica ogromnog pritiska pod kojim se nalazi globalna pomorska industrija. Sa godi\u0161njom potro\u0161njom od oko 350 miliona tona fosilnog goriva, komercijalna flota generi\u0161e oko 3% ukupne svetske emisije ugljen-dioksida.<\/p>\n\n\n\n

    A po\u0161to su ciljevi Me\u0111unarodne pomorske organizacije (IMO) iz jula 2024. godine postavili jasnu granicu za postizanje neto nulte emisije do ili oko 2050. godine, vode\u0107i brodari i brodogradili\u0161ta svesni su da konvencionalna goriva mo\u017eda i nemaju dugoro\u010dnu budu\u0107nost. <\/p>\n\n\n\n

    Izvor: World Nuclear News<\/p>\n\n\n\n

    S.A. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Dva vode\u0107a svetska klasifikaciona dru\u0161tva, britanski Lloyd’s Register i ameri\u010dki American Bureau of Shipping (ABS), izdala su \u201cna\u010delna odobrenja\u201d (Approval<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3311,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[23,20,19],"tags":[199],"class_list":["post-3310","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-slucaja","category-tehnologije","category-vesti","tag-nuklearna-mornarica"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3310","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3310"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3310\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3312,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3310\/revisions\/3312"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3311"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3310"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3310"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3310"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}