{"id":3155,"date":"2026-05-13T08:17:42","date_gmt":"2026-05-13T08:17:42","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3155"},"modified":"2026-05-13T08:21:46","modified_gmt":"2026-05-13T08:21:46","slug":"svajcarski-panda-test-potvrduje-primenjivost-pasivnog-hladenja-za-male-modularne-reaktore","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/05\/13\/svajcarski-panda-test-potvrduje-primenjivost-pasivnog-hladenja-za-male-modularne-reaktore\/","title":{"rendered":"\u0160vajcarski PANDA test potvr\u0111uje primenjivost pasivnog hla\u0111enja za male modularne reaktore \u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Istra\u017eiva\u010di Paul Scherrer instituta (PSI) u \u0160vajcarskoj objavili su rezultate istra\u017eivanja koji po prvi put precizno dokumentuju rad pasivnih sistema hla\u0111enja za male modularne reaktore (SMR). Kori\u0161\u0107enjem postrojenja PANDA, nau\u010dnici su dokazali da se reaktori slede\u0107e generacije mogu bezbedno hladiti isklju\u010divo fenomenom prirodne konvekcije, bez potrebe za pumpama, ventilima ili eksternim napajanjem, \u0161to radikalno pobolj\u0161ava bezbednost jer u velikoj meri elimini\u0161e opasnost od topljenja reaktora\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"792\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Diagram_of_a_NuScale_reactor-792x1024.png\" alt=\"Dijagram Njuskejlovog predloga malog modularnog reaktora. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-463\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Diagram_of_a_NuScale_reactor-792x1024.png 792w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Diagram_of_a_NuScale_reactor-232x300.png 232w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Diagram_of_a_NuScale_reactor-768x993.png 768w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Diagram_of_a_NuScale_reactor-1188x1536.png 1188w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Diagram_of_a_NuScale_reactor-1584x2048.png 1584w\" sizes=\"auto, (max-width: 792px) 100vw, 792px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Dijagram Njuskejlovog predloga malog modularnog reaktora &#8211; jedan od prvih komercijalnih malih modularnih reaktora koji je po\u010deo sa razvojem i jedan od prvih komercijalnih koji je inkorporirao pasivno hla\u0111enje. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>PANDA (Passive Nachzerfallsw\u00e4rmeabfuhr und Druck-Abbau Testanlage &#8211; otrpilike: \u201cpostrojenje za testiranje pasivnog odvo\u0111enja preostale toplote i rastere\u0107enja pritiska\u201d) je postrojenje visoko 25 metara koje simulira procese u nuklearnom reaktoru u realnom vremenu, ali potpuno bez radioaktivnog materijala. Sa zapreminom od 500 kubnih metara i 1.450 senzora, ovo je jedino mesto na svetu gde se mo\u017ee testirati preko deset razli\u010ditih dizajnerskih koncepata SMR reaktora koji su trenutno u razvoju \u0161irom sveta.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Klju\u010dni nalazi: Stratifikacija i difuzija<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Iako je princip pasivnog hla\u0111enja i prirodne konveksije odavno poznat, PSI tim je po prvi put prikupio podatke visoke rezolucije koji menjaju dosada\u0161nje kompjuterske simulacije. Testiran je zatvoreni krug od \u0161est metara gde para, kondenzuju\u0107i se na hladnoj cevi, osloba\u0111a toplotu koja prirodno podi\u017ee toplu vodu ka rezervoaru, kreiraju\u0107i ciklus hla\u0111enja bez ikakvog mehani\u010dkog uticaja. Test je zabele\u017eio da se unutar za\u0161titne zgrade (kontejnmenta) gasovi razdvajaju \u2013 \u0161to predstavlja kriti\u010dno va\u017ean podatak jer direktno uti\u010de na efikasnost odvo\u0111enja toplote.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eDo sada istra\u017eiva\u010di nisu mogli biti sigurni da li se njihove kalkulacije podudaraju sa stvarno\u0161\u0107u. Mi sa projektom PANDA zatvaramo tu prazninu\u201d, isti\u010de Jago Rivera Duran sa PSI, koji je istra\u017eivanje i sproveo i potpisao.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Obe\u0107anje: ispunjeno<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Zna\u010daj ovih testova je, smatramo, izuzetan: on potvr\u0111uje ispravnost tvrdnji koje je godinama unazad iznosila nuklearna industrija koja se zalagala za razvoj malih modularnih reaktora i koja je tvrdila i &#8211; i dalje tvrdi &#8211; da bi mali modularni reaktori trebalo da budu znatno bezbedniji od reaktora velikog kapaciteta upravo zbog toga \u0161to pasivno hla\u0111enje potencijalno elimini\u0161e najgori scenario u nuklearnoj industriji: topljenje reaktora. Naime, kada se reaktor ugasi, u njemu nastavlja da se proizvodi termalna energija kao posledica prorodnog raspadanja fisionih proizvoda &#8211; i ovo je proces koji ne mo\u017ee da se zaustavi. A ova rezidualna toplota je otpilike oko 6% termalne snage reaktora, \u0161to zna\u010di da je u reaktorima velikog kapaciteta ona ogromna i da je neophodno \u201cna silu\u201d hladiti reaktor neko vreme \u010dak i kada je on potpuno uga\u0161en. Najmanje dve od tri velike nuklearne nesre\u0107e (TMI i Fuku\u0161ima) su upravo posledica gubitka hla\u0111enja kada je reaktor ve\u0107 bio uga\u0161en nakon \u010dega je do\u0161lo do topljenja reaktora. A jedno od obe\u0107anja malih modularnih reaktora je, pak, da je zbog ne\u0161to manje snage, mogu\u0107e upravo pasivno hla\u0111enje koje bi znatno umanjilo opasnost od ovog \u201cnajgoreg\u201d scenarija u nuklearnoj industriji.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, ova karakteristika reaktora manje snage nije potpuno nepoznata &#8211; pa navodimo primer sovjetskog reaktora OK-650 koji je razvio OKB (Opitno Konstrukcioni Biro) Afrikantov, koji je pogonio veliki broj sovjetskih podmornica i koji je bio opremljen sofisticiranim sistemom za pasivno hla\u0111enje pa je, po nekim izve\u0161tajima, \u010dak mogao i u nekim re\u017eimima da proizvodi energiju oslanjaju\u0107i se samo na prirodnu konveksiju.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ina\u010de &#8211; da je u pitanju zanimljivo polje istra\u017eivanja govori i podatak da je postrojenje PANDA ve\u0107 rezervisano za testove sve do 2030. godine, \u0161to ukazuje na zna\u010daj ovakvih istra\u017eivanja za licenciranje i bezbednosne procene budu\u0107ih nuklearnih postrojenja.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: Paul Scherrer Institute (PSI), World Nuclear News, Eurekalert, Nuclear Engineering and Design&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istra\u017eiva\u010di Paul Scherrer instituta (PSI) u \u0160vajcarskoj objavili su rezultate istra\u017eivanja koji po prvi put precizno dokumentuju rad pasivnih sistema<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":463,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[20],"tags":[153,200],"class_list":["post-3155","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologije","tag-mali-modularni-reaktori","tag-pasivno-hladenje"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3155","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3155"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3155\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3157,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3155\/revisions\/3157"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/463"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3155"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3155"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3155"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}