{"id":3131,"date":"2026-05-08T08:18:47","date_gmt":"2026-05-08T08:18:47","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3131"},"modified":"2026-05-08T08:18:47","modified_gmt":"2026-05-08T08:18:47","slug":"data-centri-ante-portas-pantheon-u-topuskom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/05\/08\/data-centri-ante-portas-pantheon-u-topuskom\/","title":{"rendered":"Data centri Ante Portas: \u201ePantheon\u201c u Topuskom"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Projekat \u201ePantheon\u201c, najavljen kao najve\u0107a investicija u istoriji Hrvatske i jedna od najve\u0107ih privatnih ameri\u010dkih investicija u Evropi ikada, transformisa\u0107e op\u0161tinu Topusko u globalno \u010dvori\u0161te ve\u0161ta\u010dke inteligencije. Sa ukupnom vredno\u0161\u0107u koja dosti\u017ee neverovatnih 50 milijardi evra, ovaj kampus od 1 gigavata snage otvara pitanje: po koju cenu dolazi digitalna nadmo\u0107?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"576\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Google_Data_Center_Council_Bluffs_Iowa_49062863796.jpg\" alt=\"Guglov centar podataka. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-2212\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Google_Data_Center_Council_Bluffs_Iowa_49062863796.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Google_Data_Center_Council_Bluffs_Iowa_49062863796-300x169.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Google_Data_Center_Council_Bluffs_Iowa_49062863796-768x432.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Google Data Center, Council Bluffs Iowa<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Na nedavno odr\u017eanom samitu Inicijative tri mora u Dubrovniku, ameri\u010dka investiciona grupa Pantheon Atlas LLC otkrila je detalje o projektu koji prevazilazi sve dosada\u0161nje okvire. Re\u010d je o \u201eAI fabrici\u201c gra\u0111enoj po Nvidia standardima, koja \u0107e se prostirati na preko 120 hektara (sa potencijalom \u0161irenja na 180).<\/p>\n\n\n\n<p>Za razliku od tradicionalnih centara, \u201ePantheon\u201c se postavlja kao sistem \u201eiza brojila\u201c (behind-the-meter). To zna\u010di da \u0107e imati sopstvene izvore energije kako bi izbegao preoptere\u0107enje nacionalne mre\u017ee pa, koliko smo ispratili, trebalo bi da budu izgra\u0111eni solarna elektrana od 500 megavata i gigantski baterijski sistem kapaciteta 8.000 megavat\u010dasova (koji razvija Greenvolt u vlasni\u0161tvu KKR-a), a o veli\u010dini projekta govori i to da bi ova baterija danas bila najve\u0107a na svetu. Tako\u0111e, bi\u0107e izgra\u0111ena i \u010detiri nezavisna dalekovoda od 400 kilovata koji \u0107e omogu\u0107iti integraciju \u010dak 5,2 gigavata obnovljive energije u hrvatsku mre\u017eu.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, i ovde se javlja australijski paradoks o kojem smo malopre pisali: da bi se odr\u017eao rad ovakvog potro\u0161a\u010da, neophodna je stabilnost koju sunce i baterije te\u0161ko mogu pru\u017eiti same. Pa iako investitori obe\u0107avaju \u201epotpunu obnovljivost\u201c, ostaje pitanje koliki \u0107e biti stvarni pritisak na proiozvodne kapacitete.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ekolo\u0161ki otisak: voda i minerali<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>I iako se nagla\u0161ava da data centar ne\u0107e koristiti javni vodovod, ve\u0107 sopstvene bunare i zatvoreni sistem isparavanja, ekolo\u0161ki izazov ostaje: masovna isparavanja na nivou od 1 gigavata mogu lokalno promeniti mikroklimu, stvaraju\u0107i \u201etoplotna ostrva\u201c. A tome dodajemo i da ostaje i enormni rudarski otisak: baterijski sistem od 8.000 megavat\u010dasova zahteva enormne koli\u010dine litijuma, kobalta i bakra.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Investitori tvrde da \u0107e infrastruktura u vrednosti od 500 miliona evra (putevi, optika, trafostanice) nakon izgradnje biti predata dr\u017eavi kao javno dobroa projekat bi trebalo da otvori 3.000 radnih mesta tokom gradnje i 1.500 stalnih pozicija, uz procenjenih 6.000 posrednih poslova.<\/p>\n\n\n\n<p>A \u201ePantheon\u201c je signal da je Hrvatska otvorena za kapital najvi\u0161eg kalibra, kako ka\u017ee osniva\u010d Jako Andabak. Ipak, u svetlu globalne gladi AI sektora za energijom, Topusko postaje primer onoga \u0161to profesor Verbi\u0107 naziva \u201eekolo\u0161kom bombom\u201c ako se njime ne upravlja transparentno. Pitanje za Srbiju i ostale u regionu ostaje: da li je ovo put u digitalnu budu\u0107nost ili energetska zamka u kojoj postajemo \u201eservisni centar\u201c za globalne AI gigante?&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>A moramo jo\u0161 ne\u0161to da dodamo: nastali smo kao portal koji prati energetiku iz rakursa nuklearne industrije, ali sve vi\u0161e i \u010de\u0161\u0107e pratimo sumanutu potro\u0161nju elektri\u010dne energije koji generi\u0161u data centri i strahoviti ekolo\u0161ki otisak koji oni imaju. I gotovo smo sasvim sigurni da \u0107e data centri u budu\u0107nosti biti centralno politi\u010dko ekonomsko pitanje.&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Izvori: Data Center Dynamics \/ Gradnja.rs \/ Renew Economy&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Projekat \u201ePantheon\u201c, najavljen kao najve\u0107a investicija u istoriji Hrvatske i jedna od najve\u0107ih privatnih ameri\u010dkih investicija u Evropi ikada, transformisa\u0107e<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2212,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[23,19],"tags":[91,128],"class_list":["post-3131","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-slucaja","category-vesti","tag-data-centri","tag-vestacka-inteligencija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3131","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3131"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3131\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3133,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3131\/revisions\/3133"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2212"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3131"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3131"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3131"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}