{"id":3116,"date":"2026-05-06T07:40:27","date_gmt":"2026-05-06T07:40:27","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3116"},"modified":"2026-05-06T07:40:28","modified_gmt":"2026-05-06T07:40:28","slug":"ekoloski-izazovi-digitalizacije-koliko-trosi-kragujevacki-data-centar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/05\/06\/ekoloski-izazovi-digitalizacije-koliko-trosi-kragujevacki-data-centar\/","title":{"rendered":"Ekolo\u0161ki izazovi digitalizacije: koliko tro\u0161i kragujeva\u010dki Data centar?"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Superkompjuteri u kragujeva\u010dkom Dr\u017eavnom data centru se sve\u010dano pu\u0161taju u rad, ali se u javnosti retko otvara pitanje cene takvog tehnolo\u0161kog razvoja \u2013 pre svega kroz masovnu potro\u0161nju elektri\u010dne energije i vode. Analiza profesora Sr\u0111ana Verbi\u0107a u nedeljniku Vreme ukazuje na to da ovakvi centri mogu postati ozbiljan pritisak na lokalnu infrastrukturu &#8211; pa i onu energetsku\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"576\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Google_Data_Center_Council_Bluffs_Iowa_49062863796.jpg\" alt=\"Guglov centar podataka. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-2212\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Google_Data_Center_Council_Bluffs_Iowa_49062863796.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Google_Data_Center_Council_Bluffs_Iowa_49062863796-300x169.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Google_Data_Center_Council_Bluffs_Iowa_49062863796-768x432.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Google Data Center, Council Bluffs Iowa<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Farma servera u Kragujevcu ve\u0107 sada radi sa snagom od 14 megavata, dok se u narednim godinama planira nadogradnja na \u010dak 40 megavata. Pore\u0111enja radi, ovakav sistem tro\u0161i energiju na nivou prose\u010dnog grada veli\u010dine Po\u017earevca.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Energetska i vodna \u201eglad\u201c sistema<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Data centri su, po svojoj prirodi, ogromni pretvara\u010di elektri\u010dne energije u toplotu. Problem nastaje jer se ta toplota mora efikasno odvesti kako bi sistem funkcionisao.<\/p>\n\n\n\n<p>Verbi\u0107, tako, tvrdi da kada postrojenje dostigne pun kapacitet od 40 megavata, to je ekvivalentno radu 10.000 grejnih tela od po 4 kilivata koja rade bez prestanka, 24 \u010dasa dnevno, tokom cele godine. Verbi\u0107 tako\u0111e podse\u0107a da je hla\u0161enje jedna od kriti\u010dnih ta\u010daka: procenjuje se da savremeni data centri tro\u0161e izme\u0111u 35% i 50% ukupne energije samo na sisteme hla\u0111enja. Naime, klasi\u010dni klima ure\u0111aji nisu dovoljni, pa se za hla\u0111enje koriste ogromne koli\u010dine vode. Globalni podaci pokazuju da ovakva postrojenja tro\u0161e desetine milijardi litara vode dnevno, \u010dime se neminovno uti\u010de na lokalne vodne resurse. A usled konstantnog ispu\u0161tanja toplote, u blizini velikih data centara \u0161irom sveta zabele\u017eeni su porasti temperature (\u201eurbana toplotna ostrva\u201c) od 2 do \u010dak 9 stepeni Celzijusa.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ekonomski bilans: Lokalna korist ili teret?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Pitanje koje Verbi\u0107 postavlja nije samo tehnolo\u0161ko, ve\u0107 i razvojno. Dok dr\u017eave privla\u010de ovakve investicije, lokalne zajednice u razvijenim zemljama sve \u010de\u0161\u0107e zahtevaju moratorijume na njihovu izgradnju, o \u010demu smo i pisali na Nuklearnoj Perspektivi.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Razlog je jednostavan: data centri su visokotehnolo\u0161ka \u201eskladi\u0161ta\u201c koja zapo\u0161ljavaju mali broj ljudi (\u010desto manje od 100 tehni\u010dara i \u010duvara), dok istovremeno zahtevaju ogromne resurse struje i vode. U kontekstu Srbije, postavlja se pitanje da li ovakvi projekti donose stvarnu ekonomsku korist lokalnoj sredini ili je teret odr\u017eavanja infrastrukture dugoro\u010dno ve\u0107i od poreskih prihoda.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eVe\u0161ta\u010dka inteligencija odavno vi\u0161e nije \u010dista tehnologija. Razvijene zemlje \u017eele da zadr\u017ee samo razvoj, dok za ostale operativne potrebe tra\u017ee &#8216;digitalne saveznike&#8217; koji \u0107e obezbediti resurse i infrastrukturu\u201c, navodi profesor Verbi\u0107, upozoravaju\u0107i na opasnost da zemlje u razvoju postanu destinacije za energetski intenzivne projekte koje bogatije nacije sve te\u017ee prihvataju.<\/p>\n\n\n\n<p>Dok \u010dekamo na punu operacionalizaciju kragujeva\u010dkog sistema, debata o tome kako balansirati digitalni napredak i za\u0161titu prirodnih resursa postaje klju\u010dna tema za budu\u0107nost energetskog sektora u Srbiji &#8211; tama koja, \u010dini man se, nije za sada ni na\u010deta. <\/p>\n\n\n\n<p>Ceo tekst mo\u017eete pro\u010ditati na <a href=\"https:\/\/vreme.com\/drustvo\/superkompjuter-data-centar-kragujevac-ekologija\/\">sajtu<\/a> Vremena.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: Vreme\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Superkompjuteri u kragujeva\u010dkom Dr\u017eavnom data centru se sve\u010dano pu\u0161taju u rad, ali se u javnosti retko otvara pitanje cene takvog<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2212,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[21,20,19],"tags":[125,91,128],"class_list":["post-3116","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija","category-tehnologije","category-vesti","tag-big-tech","tag-data-centri","tag-vestacka-inteligencija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3116","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3116"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3116\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3117,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3116\/revisions\/3117"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2212"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3116"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3116"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3116"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}