{"id":3046,"date":"2026-04-20T06:26:13","date_gmt":"2026-04-20T06:26:13","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=3046"},"modified":"2026-04-20T06:26:13","modified_gmt":"2026-04-20T06:26:13","slug":"nuklearni-zamah-kine-svetski-lider-u-izgradnji-ali-tek-od-2030","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/04\/20\/nuklearni-zamah-kine-svetski-lider-u-izgradnji-ali-tek-od-2030\/","title":{"rendered":"Nuklearni zamah Kine: svetski lider u izgradnji (ali tek od 2030)"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Kina \u0107e dosti\u0107i brojku od 125 gigavata (GW) ukupnog instaliranog nuklearnog kapaciteta, i time \u0107e presti\u0107i SAD oko 2030 godine, pi\u0161e Interesting Engineering. Iako je Kina apsolutni svetski lider u brzini i obimu novih projekata, Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i dalje ostaju prva nuklearna sila po koli\u010dini struje koju trenutno \u0161alju u mre\u017eu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"682\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Flag_of_China.png\" alt=\"Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-1369\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Flag_of_China.png 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Flag_of_China-300x200.png 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Flag_of_China-768x512.png 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Prema novoj \u201eplavoj knjizi\u201c Kineskog udru\u017eenja za nuklearnu energiju, Peking trenutno upravlja sa 60 komercijalnih reaktora. Ali iako je to impresivan broj, on je i dalje manji od ameri\u010dkih 95 operativnih reaktora. Me\u0111utim, ono \u0161to Kinu izdvaja je dinamika: sa 36 jedinica u izgradnji, Kina trenutno realizuje vi\u0161e od polovine svih nuklearnih gradili\u0161ta na planeti.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Trka za 2030. godinu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kineska strategija je jasna \u2013 do 2030. godine planiraju da prestignu SAD i postanu broj jedan po svim parametrima. Trenutni petogodi\u0161nji plan predvi\u0111a dostizanje 110 gigavvata operativnog kapaciteta, \u0161to bi zna\u010dilo skoro stopostotno pove\u0107anje u odnosu na stanje od pre nekoliko godina.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Doma\u0107a tehnologija kao motor rasta<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Glavni adut Kine u ovoj trci je prelazak na sopstvenu tehnologiju tre\u0107e generacije \u2013 Hualong One, pa se na lokacijama kao \u0161to je Lufeng, novi blokovi (5 i 6) se grade isklju\u010divo Hualong One dizajni, \u0161to drasti\u010dno skra\u0107uje vreme izgradnje na svega 5 do 7 godina. Stoga mnogima izgleda da je Kina prakti\u010dno postigla efekat \u201eindustrijske trake\u201c, \u0161to se i satra jednim od zlatnih gralova industrije.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: Interesting&nbsp; Engeneering&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kina \u0107e dosti\u0107i brojku od 125 gigavata (GW) ukupnog instaliranog nuklearnog kapaciteta, i time \u0107e presti\u0107i SAD oko 2030 godine,<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1369,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[23,19],"tags":[53],"class_list":["post-3046","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-slucaja","category-vesti","tag-kina"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3046","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3046"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3046\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3047,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3046\/revisions\/3047"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1369"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3046"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3046"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3046"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}