{"id":304,"date":"2024-05-01T09:38:35","date_gmt":"2024-05-01T09:38:35","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=304"},"modified":"2024-05-01T10:08:43","modified_gmt":"2024-05-01T10:08:43","slug":"vogl-4-konacno-na-mrezi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2024\/05\/01\/vogl-4-konacno-na-mrezi\/","title":{"rendered":"Vogl 4 (kona\u010dno) na mre\u017ei"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Reaktorska jedinica Vogl 4 (Vogtle 4)&nbsp; <a href=\"https:\/\/www.world-nuclear-news.org\/Articles\/Commercial-operation-marks-completion-of-Vogtle-ex\">priklju\u010dena<\/a> je na mre\u017eu 29. aprila i ovo postrojenje sa \u010detiri reaktorske jedinice sada je najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d \u201czelene\u201d energije u Sjedninjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1015\" height=\"676\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Vogtle_NPP.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-305\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Vogtle_NPP.jpg 1015w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Vogtle_NPP-300x200.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/Vogtle_NPP-768x511.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1015px) 100vw, 1015px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><em>Alvin W. Vogtle Electric. Foto: nrc.gov; Izvor: Wikimedia Commons<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Vogl je lociran u D\u017eord\u017eiji, blizu grada Vejsboro (Waynesboro), ukupno ima 4 reaktorske jedinice a Vogl 3 i 4 su jedine reaktorske jedinice koje su konstruisane i pu\u0161tene u operaciju u poslednjih trideset godina.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Sve \u010detiri jedinice u ovoj nuklearnoj elektrani su Vestinghausovog dizajna, a tre\u0107a i \u010detvrta jedinica su trenutno najnapredniji Vestinghausov dizajn reaktora sa vodom pod pritiskom &#8211; AP1000 &#8211; snage ne\u0161to vi\u0161e od hiljadu megavata po reaktoru.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>No, Vogl 3 i 4 prepoznatljivi su u zajednici koja se bavi nuklearnom energijom po jednom neslavnom rekordu: izuzetno dugom vremenskom periodu od po\u010detka konstrukcije do pu\u0161tanja u rad. Od prvog dogovora do pu\u0161tanja u rad je pro\u0161lo gotovo dvadeset godina. Orijentacije radi: jedinice 1 i 2 su sa konstrukcijom zapo\u010dele 1976 godine i pu\u0161tene su u rad 1987 i 1989 godine, dakle od po\u010detka radova do pu\u0161tanja u rad pro\u0161lo je malo vi\u0161e od deset godina &#8211; i to <em>onih <\/em>deset godina u kojima su se desili i Three Mile Island incident i \u010cernobiljski incident. Sa druge strane, radovi na reaktorskim jedinicama 3 i 4 zapo\u010deli su po\u010detkom dvehiljaditih &#8211; dakle pre skoro dvadeset godina.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Pore\u0111enja radi, instalacija istog tipa reaktora u kineskom Haijangu je trajala manje od deset godina (od 2009. do 2018.).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Vogl je poznat i po jo\u0161 jednom neslavnom rekordu: ceni. Ukupna cena ko\u0161tanja izgradnje ove dve jedinice procenjuje se na <a href=\"https:\/\/georgiarecorder.com\/2023\/08\/31\/georgia-power-state-regulators-agree-to-division-of-vogtle-nuclear-plant-costs\/#:~:text=Construction%20and%20financing%20costs%20for,other%20one%20in%20early%202024\">suludih<\/a> 34 milijarde dolara &#8211; uglavnom zbog protesta i \u017ealbi organizacija koje se bave o\u010duvanjem \u017eivotne sredine, prekora\u010denja rokova od strane podizvo\u0111a\u010dkih kompanija, brojnih odlaganja i bankrota Vestinghhausa u martu 2017. godine &#8211; dok je cena izgradnje prve dve jedinice bila oko 8 milijardi tada\u0161njih dolara \u0161to bi u sada\u0161njem novcu bilo oko 18 milijardi.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reaktorska jedinica Vogl 4 (Vogtle 4)&nbsp; priklju\u010dena je na mre\u017eu 29. aprila i ovo postrojenje sa \u010detiri reaktorske jedinice sada<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[22,19],"tags":[],"class_list":["post-304","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-ekonomija","category-vesti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=304"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":309,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304\/revisions\/309"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=304"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=304"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=304"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}