{"id":2963,"date":"2026-04-01T08:08:28","date_gmt":"2026-04-01T08:08:28","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=2963"},"modified":"2026-04-01T08:08:29","modified_gmt":"2026-04-01T08:08:29","slug":"uspesni-testovi-na-reaktoru-sanmen-3-na-mrezi-se-ocekuje-vec-2027","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/04\/01\/uspesni-testovi-na-reaktoru-sanmen-3-na-mrezi-se-ocekuje-vec-2027\/","title":{"rendered":"Uspe\u0161ni testovi na reaktoru Sanmen 3 \u2013 na mre\u017ei se o\u010dekuje ve\u0107 2027"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Kineska nacionalna nuklearna korporacija (CNNC) saop\u0161tila je da su uspe\u0161no zavr\u0161eni klju\u010dni testovi integriteta za\u0161titne zgrade (containment) na tre\u0107em bloku nuklearne elektrane Sanmen pi\u0161e WNN. Ovaj uspeh potvr\u0111uje visok kvalitet gradnje kineske verzije reaktora AP1000 i postavlja temelje za skoro pu\u0161tanje u rad<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"682\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Flag_of_China.png\" alt=\"Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-1369\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Flag_of_China.png 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Flag_of_China-300x200.png 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Flag_of_China-768x512.png 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Testiranje koje je sprovedeno u provinciji D\u017ee\u0111ijang (Zhejiang) sastojalo se iz dva dela: testa strukturalnog integriteta (SIT) i integrisanog testa stope curenja (ILRT). Da bi se potvrdila maksimalna bezbednost, za\u0161titna gra\u0111evina je podvrgnuta pritisku koji je za 10% ve\u0107i od projektovanog.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovi testovi simuliraju uslove koji bi nastali u slu\u010daju najte\u017eeg projektovanog akcidenta. Uspe\u0161an zavr\u0161etak zna\u010di da je za\u0161titna zgrada sposobna da zadr\u017ei sve radioaktivne materijale unutar sistema, \u010dak i pod ekstremnim pritiskom.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eOvo je klju\u010dni korak u proveri pouzdanosti barijere pre pu\u0161tanja jedinice u rad\u201c, saop\u0161tio je CNNC, nagla\u0161avaju\u0107i da su testovi potvrdili vrhunski kvalitet proizvodnje i instalacije opreme.<\/p>\n\n\n\n<p>Ono \u0161to fascinira u slu\u010daju Sanmena je, kao i u slu\u010daju svih kineskih infrastrukturnih projekata, <em>brzina<\/em>: kamen temeljac za Sanmen 3 postavljen je u junu 2022. godine, a o\u010dekuje se da \u0107e reaktor biti na mre\u017ei ve\u0107 2027. Pore\u0111enja radi, zapadni projekti sli\u010dnog dizajna reaktora \u010desto traju dvostruko du\u017ee ili \u010dak i du\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<p>Nuklearka Sanmen je ve\u0107 lokacija u kojoj se nalaze dva Westinghouse AP1000 bloka, dok su jedinice 3 i 4 takozvani CAP1000 \u2013 kineska verzija ovog naprednog ameri\u010dkog dizajna, jer Kina je uspe\u0161no \u201eapsorbovala\u201c zapadnu tehnologiju i pretvorila je u serijsku proizvodnju.<\/p>\n\n\n\n<p>A sam Sanmen nije izolovan projekat, ve\u0107 deo \u0161ireg plana odobrenog 2021. koji uklju\u010duje \u0161est novih reaktora na tri lokacije istovremeno. Kina je tako uzela ameri\u010dki dizajn (AP1000), optimizovala ga i sada gradi svoje verzije (CAP1000) osetno br\u017ee nego \u0161to to rade sami Amerikanci jer je proces gotovo potpuno standardizovan.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: World Nuclear News&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kineska nacionalna nuklearna korporacija (CNNC) saop\u0161tila je da su uspe\u0161no zavr\u0161eni klju\u010dni testovi integriteta za\u0161titne zgrade (containment) na tre\u0107em bloku<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1369,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[23,20,19],"tags":[53],"class_list":["post-2963","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-slucaja","category-tehnologije","category-vesti","tag-kina"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2963","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2963"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2963\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2964,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2963\/revisions\/2964"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1369"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2963"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2963"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2963"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}