{"id":287,"date":"2024-04-26T08:01:59","date_gmt":"2024-04-26T08:01:59","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=287"},"modified":"2024-04-26T08:01:59","modified_gmt":"2024-04-26T08:01:59","slug":"dozvola-za-rad-modula-za-obradu-goriva-za-brest-300","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2024\/04\/26\/dozvola-za-rad-modula-za-obradu-goriva-za-brest-300\/","title":{"rendered":"Dozvola za rad modula za obradu goriva za BREST-300"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Rusko regulatorno telo Rosteknadzor izdalo je dozvolu za rad za jedan od modula koji je integralni deo tehnolo\u0161kog demonstratora brzog brider (oplodnog) reaktora BREST-300\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Dozvola Rosteknadzora (\u0420\u043e\u0441\u0442\u0435\u0445\u043d\u0430\u0434\u0437\u043e\u0440 &#8211; Federalna slu\u017eba za ekolo\u0161ki, tehnolo\u0161ki i nuklearni nadzor) se odnosi na modul za proizvodnju i obradu nuklearnog goriva (MFR) koji je samo jedan od nekoliko modula ovog postrojenja u \u010dijem sastavu se nalazi i olovom hla\u0111eni, brzi oplodni (brider) reaktor BREST-300.<\/p>\n\n\n\n<p>Ina\u010de, ovaj \u0107e reaktor &#8211; koje se nalazi u Seversku &#8211; koristiti osiroma\u0161eni uranijum (nusproizvod procesa oboga\u0107ivanja) i plutonijum koji \u0107e se u okviru integrisanog industrijskog procesa izdvajati iz ve\u0107 utro\u0161enog nuklearnog goriva pa bi tako ovo postrojenje predstavljalo jedan od koraka (i tehni\u010dkih re\u0161enja) ka zatvaranju uranijumskog gorivnog ciklusa.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Prema informacijama koje se mogu prona\u0107i o ovom veoma naprednom projektu mo\u017ee se zaklju\u010diti da se radi o brzom oplodnom (brider) reaktoru koji za hla\u0111enje i transfer toplote koristi te\u010dno olovo na temperaturi od 540 stepeni celzijusa i ima snagu od 300 megavata. A po\u0161to je ta\u010dka klju\u010danja olova izuzetno visoka &#8211; u pitanju je inherentno siguran dizajn.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ina\u010de, devetnaestog aprila na ovaj reaktor je <a href=\"https:\/\/www.world-nuclear-news.org\/Articles\/Middle-tier-of-containment-installed-for-Brest-OD\">postavljen<\/a> i drugi od ukupno tri segmenta kupole za\u0161titne strukture oko samog reaktora. Prema dizajnu, ovo \u0107e postrojenje imati ukupno tri za\u0161titne spoljne strukture.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>BREST-OD-300 je veoma napredni tehnolo\u0161ki demonstrator i deo je strate\u0161kog projekta <em>Proryv<\/em> (Prodor) koji se bavi tehnologijama koje \u0107e omogu\u0107iti zatvaranje gorivnog ciklusa. Plan je da se nakon deset godina operacija ovog reaktora pristupi izradi sli\u010dnog (BREST-1200) ali snage oko 1200 megavata, \u010dime bi on postao i najmo\u0107niji brzi reaktor u operaciji i najve\u0107i brider reaktor jo\u0161 od zatvaranja brzog oplodnog reaktora Superfeniks u Francuskoj krajem devedesetih. Trenutni plan je da se BREST-300 u pogon pusti tokom 2026. godine.\u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rusko regulatorno telo Rosteknadzor izdalo je dozvolu za rad za jedan od modula koji je integralni deo tehnolo\u0161kog demonstratora brzog<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[20,19],"tags":[],"class_list":["post-287","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-tehnologije","category-vesti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=287"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":288,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/287\/revisions\/288"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=287"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=287"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=287"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}