{"id":2704,"date":"2026-02-03T09:53:33","date_gmt":"2026-02-03T09:53:33","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=2704"},"modified":"2026-02-03T16:00:14","modified_gmt":"2026-02-03T16:00:14","slug":"indija-energetska-strategiju-do-2047-cilja-100-gigavata-nuklearnih-izvora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/02\/03\/indija-energetska-strategiju-do-2047-cilja-100-gigavata-nuklearnih-izvora\/","title":{"rendered":"Indija: energetska strategiju do 2047 cilja 100 gigavata nuklearnih izvora\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Ministarstvo energetike Indije objavilo je nacrt Nacionalne politike elektri\u010dne energije NEP 2026, koji predvi\u0111a radikalnu transformaciju energetskog sektora. Nova strategija direktno se oslanja na nedavno usvojeni SHANTI zakon i bud\u017eetske ciljeve, postavljaju\u0107i nuklearnu energiju u sam centar dugoro\u010dne energetske bezbednosti zemlje<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Indian_Flag_in_the_sky.jpg\" alt=\"Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-1344\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Indian_Flag_in_the_sky.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Indian_Flag_in_the_sky-300x200.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Indian_Flag_in_the_sky-768x512.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Novi NEP 2026 (National Electricity Policy 2026) zamenjuje staru politiku iz 2005. godine i predvi\u0111a osetni rast potro\u0161nje u budu\u0107nosti: pove\u0107anje potro\u0161nje struje po glavi stanovnika sa sada\u0161njih 1.460 kilovat\u010dasova na 2.000 kilovat\u010dasova do 2030., i preko 4.000 kilovat\u010dasova do 2047. godine. Zbog ove ozbiljne projekcije plan predvi\u0111a pove\u0107anje nuklearnih kapaciteta na 100 gigavata do 2047. Godine ali i smanjenje karbonskog intenziteta emisija za 45% do 2030. (u odnosu na nivo iz 2005.) a zatim i postizanje neto nulte emisije do 2070.<\/p>\n\n\n\n<p>Klju\u010dna promena dolazi kroz SHANTI zakon (Sustainable Harnessing and Advancement of Nuclear Energy for Transforming India), usvojen u decembru 2025. Ovaj akt po prvi put otvara indijski nuklearni sektor za privatne kompanije, omogu\u0107avaju\u0107i im u\u010de\u0161\u0107e u upravljanju elektranama i proizvodnji struje, proizvodnji opreme i nuklearnog goriva i razvoju doma\u0107ih malih reaktora pod nazivom &#8220;Bharat Small Reactors&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj dizajn predstavlja jedan od najzanimljivijih projekata koje strate\u0161ki pratimo kao medij, pa hajdemo pojasniti: u pitanju je projekat koji nastaje da bi se uklopio u strategiju budu\u0107eg razvoja energeike u Indiji. Naime, strategija predvi\u0111a takozvanu \u201cflotnu\u201d (\u201efleet-mode\u201d) implementaciju (dakle, serijska gradnja i serijska instalacija) radi smanjenja tro\u0161kova i standardizacije veli\u010dine reaktora. A posebno se isti\u010de plan za rein\u017eenjering (repurposing) termoelektrana, gde bi se stare lokacije elektrana na ugalj, gde god je to izvodljivo, konvertovale u nuklearne parkove, odnosno u kojima bi se izgradili novi sistemi za proizvodnju pare (Steam Supply Systems), ovog puta sa nuklearnim reaktorima umesto sistema za sagorevanje uglja ili drugih fosilnih goriva.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali potrebne su ogromene investicije: Indija procenjuje da \u0107e joj za ekspanziju proizvodnje, prenosa i distribucije do 2047. godine biti potrebno neverovatnih 2,2 <em>triliona<\/em> dolara. Zbog visokih po\u010detnih tro\u0161kova investicije, vlada planira kori\u0161\u0107enje zelenih obveznica i uspostavljanje posebnih fondova za klimatsko finansiranje.<\/p>\n\n\n\n<p>A mi jo\u0161 dodajemo i da se u sklopu ove \u201cenergetske ofanzive\u201d, NTPC (najve\u0107a indijska energetska kompanija) zvani\u010dno se pridru\u017eila Svetskom nuklearnom udru\u017eenju (WNA), signaliziraju\u0107i spremnost za globalnu saradnju.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: WNN<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\">S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ministarstvo energetike Indije objavilo je nacrt Nacionalne politike elektri\u010dne energije NEP 2026, koji predvi\u0111a radikalnu transformaciju energetskog sektora. Nova strategija<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1344,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[23,19],"tags":[51],"class_list":["post-2704","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-slucaja","category-vesti","tag-indija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2704","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2704"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2704\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2705,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2704\/revisions\/2705"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1344"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2704"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2704"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2704"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}