{"id":2670,"date":"2026-01-22T09:33:48","date_gmt":"2026-01-22T09:33:48","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=2670"},"modified":"2026-01-22T09:33:48","modified_gmt":"2026-01-22T09:33:48","slug":"ponovo-radi-kariva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2026\/01\/22\/ponovo-radi-kariva\/","title":{"rendered":"Ponovo radi Kariva\u00a0"},"content":{"rendered":"\n

Kompanija Tokyo Electric Power Company (Tepco) zvani\u010dno je zapo\u010dela proces ponovnog pokretanja jedinice 6 u nuklearnoj elektrani Ka\u0161ivazaki Kariva. Reaktor je pokrenut izvla\u010denjem kontrolnih \u0161ipki u 19:02 po lokalnom vremenu, nakon \u0161to je japanska Regulatorna uprava za nuklearnu energiju (NRA) dala zeleno svetlo za testnu fazu rada<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"Kashiwazaki-Kariwa.
Kashiwazaki-Kariwa. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Ovaj restart je do\u0161ao sa jednim danom zaka\u0161njenja u odnosu na plan, nakon \u0161to je minoran problem<\/a> sa zvu\u010dnim alarmom, o kojem smo izve\u0161tavali ju\u010de, re\u0161en.<\/p>\n\n\n\n

Povratak “nuklearne ki\u010dme” Japana<\/strong> <\/p>\n\n\n\n

Elektrana Ka\u0161ivazaki Kariva (Kashiwazaki-Kariwa), sa svojih sedam jedinica, predstavlja najmo\u0107niju nuklearnu elektranu po instaliranom kapacitetu na svetu. A reaktor broj 6, koji je kasno ju\u010de startovan, je moderni ABWR (Advanced Boiling Water Reactor – napredni reaktor sa klju\u010daju\u0107om vodom; hla\u0111en i moderiran lakom vodom) snage 1356 megavata, koji je poslednji put bio na mre\u017ei pre skoro 14 godina. Guverner prefekture Niigata dao je kona\u010dno odobrenje krajem pro\u0161le godine, uz sna\u017enu podr\u0161ku lokalne skup\u0161tine a procenjuje se da \u0107e povratak jedinica 6 i 7 na mre\u017eu pove\u0107ati godi\u0161nju zaradu kompanije za oko 633 miliona dolara, \u0161to je klju\u010dno za finansiranje decenijskog \u010di\u0161\u0107enja uni\u0161tene elektrane Fuku\u0161ima Daii\u010di.<\/p>\n\n\n\n

Iz kompanije Tepco nagla\u0161avaju da \u0107e se svakom koraku pristupati sa maksimalnim oprezom. \u201ePo\u0161to je ovo prva operacija nakon otprilike 14 godina, pa\u017eljivo \u0107emo proveravati integritet opreme koriste\u0107i \u017eivu paru i reagovati na svaki uo\u010deni problem\u201c, stoji u saop\u0161tenju. A to je i sasvim o\u010dekivano: nuklearni reaktor ne mo\u017ee jednostavno da se \u201cupali\u201d, ve\u0107 postoji dugotrajni proces pove\u0107anja snage do 100% – \u0161to prolazi svaki reaktor koji se pali ili prvi put ili nakon zamne goriva.   <\/p>\n\n\n\n

A restart reaktora Ka\u0161ivazaki Kariva 6 zapravo mo\u017ee da poslu\u017ei i kao lekcija o izdr\u017eljivosti materijalne infrastrukture: reaktor \u0107e biti restartovan nakon 14 godina.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Uo\u010davamo par klju\u010dnih stvari: odr\u017eati reaktor u stanju pripravnosti 14 godina je svakako jedna vrsta podviga koji zahteva kontinuirano ulaganje prvenstveno u radnu snagu<\/em> koja mora da poznaje sisteme koji nisu bili u funkciji deceniju i po. Ali pokazuje i da je tehni\u010dki mogu\u0107e<\/em> restartovati nuklearnu infrastrukturu \u010dak i nakon toliko godina. Dakle, u o\u0161trom kontrastu sa Nema\u010dkom, koja se odlu\u010dila za potpuno druga\u010diji put i oslanjanje na obnovljive izvore energije – pa sada pla\u0107a ogromnu cenu: elektri\u010dna energija je i skuplja i manje pouzdana i mora da se uvozi i \u010dak je deset puta karbonski intenzivnija od Nema\u010dkoj susedne Francuske koja se oslanja na nuklearne elektrane. Uz to, Nema\u010dka, \u010dini se, veoma revnosno <\/em>radi na rastavljanju infrastrukture svoje nekada slavne nuklearne industrije i time onemogu\u0107ava njeno eventualno o\u017eivljavanje i pored toga \u0161to . <\/p>\n\n\n\n

I jo\u0161 jednu stvar da primetimo: nakon 14 godina, japansko dru\u0161tvo – koje je pro\u0161lo tragediju dve atomske bombe i traumu druge najve\u0107e nuklearne katastrofe u istoriji – ponovo prihvata nuklearnu energiju kao jedan  od osnovnih izvora energije u Japanu. <\/p>\n\n\n\n

Izvor: WNN <\/p>\n\n\n\n

S.A.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kompanija Tokyo Electric Power Company (Tepco) zvani\u010dno je zapo\u010dela proces ponovnog pokretanja jedinice 6 u nuklearnoj elektrani Ka\u0161ivazaki Kariva. Reaktor<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2382,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[58,23,19],"tags":[73],"class_list":["post-2670","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize","category-studije-slucaja","category-vesti","tag-japan"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2670","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2670"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2670\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2671,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2670\/revisions\/2671"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2382"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2670"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2670"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2670"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}