{"id":2599,"date":"2025-12-18T08:52:38","date_gmt":"2025-12-18T08:52:38","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=2599"},"modified":"2025-12-18T08:52:38","modified_gmt":"2025-12-18T08:52:38","slug":"produzen-radni-vek-tri-reaktora-u-ilinoisu-clinton-60-dresden-cak-80-godina-rada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/12\/18\/produzen-radni-vek-tri-reaktora-u-ilinoisu-clinton-60-dresden-cak-80-godina-rada\/","title":{"rendered":"Produ\u017een radni vek tri reaktora u Ilinoisu: Clinton &#8211; 60, Dresden &#8211; \u010dak 80 godina rada"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ameri\u010dka nuklearna regulatorna komisija (NRC) izdala je dozvole za produ\u017eetak rada tri nuklearna reaktora kojima upravlja kompanija Constellation u dr\u017eavi Ilinois<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"799\" src=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Dresden_Nuclear_Power_Station_Unit_1-1024x799.jpg\" alt=\"Dresden. Foto: Wikimedia\" class=\"wp-image-2600\" srcset=\"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Dresden_Nuclear_Power_Station_Unit_1-1024x799.jpg 1024w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Dresden_Nuclear_Power_Station_Unit_1-300x234.jpg 300w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Dresden_Nuclear_Power_Station_Unit_1-768x599.jpg 768w, https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Dresden_Nuclear_Power_Station_Unit_1.jpg 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Dresden. Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Reaktor Clinton 1 tako je dobio inicijalno produ\u017eenje na ukupno 60 godina rada, dok su jedinice Dresden 2 i 3 dobile dozvolu za rad do neverovatnih 80 godina \u010dime je osigurano snabdevanje \u010distom energijom za milione doma\u0107instava u naredne dve decenije.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema novim licencama, reaktor Clinton 1 (1.062 megavata) mo\u0107i \u0107e da ostane na mre\u017ei do aprila 2047. godine. Licence za Dresden 2 i Dresden 3 (oba po oko 900 megavvata) sada isti\u010du u decembru 2049, odnosno januaru 2051. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kompanija Constellation saop\u0161tila je da investira vi\u0161e od 370 miliona dolara u proces obnove licenci i instalaciju najsavremenije opreme kako bi se pove\u0107ala efikasnost i osigurala pouzdanost u decenijama koje dolaze.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pa su tako u elektrani Clinton instalirani novi pomo\u0107ni transformatori i napredni rashladni sistemi, \u010dime je pove\u0107ana stabilnost sistema i za\u0161tita komponenti od degradacije, dok u Dresdenu operateri koriste tehnologiju slede\u0107e generacije za kontrolu nivoa vode, \u0161to direktno unapre\u0111uje bezbednost reaktora, uz novi glavni energetski transformator sa naprednim monitoringom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iako su regulatorne dozvole dobijene, kompanija napominje da rad zavisi i od finansijske odr\u017eivosti svake elektrane a u slu\u010daju elektrane Clinton, budu\u0107nost je osigurana dvadesetogodi\u0161njim ugovorom sa kompanijom Meta (vlasnikom Facebooka), koji je najavljen u avgustu. Ovaj sporazum direktno podr\u017eava rad i \u0161irenje elektrane nakon isteka dr\u017eavnih subvencija 2027. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovom odlukom, NRC je ove godine odobrio dvadesetogodi\u0161nja produ\u017eenja za ukupno 13 reaktora.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pritom, napominjemo i da, \u0161to se ti\u010de NE Dresden, nije u pitanju usamljen primer: u SAD su reaktori Oconee, Point Beach, Browns Ferry, Perry do sada dobili produ\u017eenja licenci na osamdeset godina, dok se tako\u0111e to de\u0161ava i u Evropi, pa su tako \u0160vedski Ringhals i Forsmark tako\u0111e dobili produ\u017eenja licenci do osamdeset godina. Samo po sebi, ovo ne bi trebalo da bude problemati\u010dno jer se pre dobijanja ovakvih licenci vr\u0161e temeljni testovi i provere. Najve\u0107a pa\u017enja se posve\u0107uje integritetu reaktorske posude kao najkriti\u010dnije komponente reaktora, ali iskustvo pokazuje da reaktorske posude sa vremenom ne gube na svojim karakteristikama.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ina\u010de, standardna praksa je da reaktori dobijaju licence na 40 godina, ali je ova granica uspostavljena u onom trenutku kada se procenjivalo da \u0107e ih neki noviji i napredniji reaktorski dizajni i tehnologije relatvino brzo zameniti. Na\u017ealost, to se, usled niza istorijskih okolnosti, nije desilo pa je danas standardna praksa da se \u017eivotni vek nekih reaktora produ\u017ei na osamdeset godina, a za neke se o\u010dekuje i da \u0107e biti produ\u017eeni na \u010dak sto.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: World Nuclear News&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right wp-block-paragraph\">S.A.&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ameri\u010dka nuklearna regulatorna komisija (NRC) izdala je dozvole za produ\u017eetak rada tri nuklearna reaktora kojima upravlja kompanija Constellation u dr\u017eavi<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2600,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[23,19],"tags":[40],"class_list":["post-2599","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-slucaja","category-vesti","tag-sad"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2599","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2599"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2599\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2601,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2599\/revisions\/2601"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2600"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2599"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2599"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2599"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}