{"id":2593,"date":"2025-12-17T09:23:18","date_gmt":"2025-12-17T09:23:18","guid":{"rendered":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/?p=2593"},"modified":"2025-12-17T09:23:18","modified_gmt":"2025-12-17T09:23:18","slug":"indija-novi-zakon-otvara-nuklearni-sektor-i-za-prvatni-kapital","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/2025\/12\/17\/indija-novi-zakon-otvara-nuklearni-sektor-i-za-prvatni-kapital\/","title":{"rendered":"Indija: novi zakon otvara nuklearni sektor i za prvatni kapital\u00a0"},"content":{"rendered":"\n

Dr\u017eavni ministar Jitendra Singh predstavio je danas u indijskom parlamentu nacrt novog zakona koji predvi\u0111a revolucionarnu reformu nuklearnog sektora u ovoj zemlji kojom bi se dozvolile direktne privatne investicije u nuklearnu industriju – \u0161to do sada u Indiji nije bilo mogu\u0107e\u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"Foto:
Foto: Wikimedia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Zakon pod nazivom SHANTI (Sustainable Harnessing and Advancement of Nuclear Energy for Transforming India Bill) zamenjuje regulativu iz 1962. godine i ima za cilj modernizaciju upravljanja nuklearnom energijom i njeno uskla\u0111ivanje sa budu\u0107im potrebama Indije za \u010distom i stabilnom energijom  i postavlja temelje za ostvarenje ranije postavljenog cilja od 100 gigavata nuklearnih kapaciteta do 2047. godine. <\/p>\n\n\n\n

A najzna\u010dajnija promena koju donosi SHANTI jeste omogu\u0107avanje privatnim kompanijama, uklju\u010duju\u0107i zajedni\u010dka ulaganja (joint ventures), da podnesu zahtev za licence za izgradnju i rad nuklearnih postrojenja, kao i za transport nuklearnog goriva.<\/p>\n\n\n\n

Dosada\u0161nji Zakon o atomskoj energiji iz 1962. godine strogo je zabranjivao privatnu kontrolu nad proizvodnjom nuklearne energije, ograni\u010davaju\u0107i vlasni\u0161tvo isklju\u010divo na dr\u017eavna preduze\u0107a. <\/p>\n\n\n\n

Ipak, \u010dak i po ovom novom zakonu, odre\u0111ene strate\u0161ke aktivnosti \u0107e i dalje ostati pod isklju\u010divom kontrolom centralne vlade, uklju\u010duju\u0107i oboga\u0107ivanje uranijuma, upravljanje istro\u0161enim nuklearnim gorivom i proizvodnju te\u0161ke vode (Indija ima svoju proizvodnju te\u0161ke vode koja joj je neophodna za CANDU reaktore koje ima u svojoj floti). <\/p>\n\n\n\n

Odeljenje za atomsku energiju Indije saop\u0161tilo je da je aktivno u\u010de\u0161\u0107e i javnog i privatnog sektora neophodno kako bi se ispunili ciljevi dekarbonizacije i dostigao ambiciozni plan do 2047. godine. Trenutno, Indija poseduje 24 operativna reaktora ukupnog kapaciteta od oko 7,9 gigavata dok je jo\u0161 \u0161est reaktora u fazi izgradnje.<\/p>\n\n\n\n

Pored otvaranja tr\u017ei\u0161ta, zakon SHANTI jo\u0161 daje zakonski status Regulatornom odboru za atomsku energiju (AERB), uvodi revidirani i \u201epragmati\u010dan\u201c okvir gra\u0111anske odgovornosti za nuklearnu \u0161tetu i ja\u010da mehanizme sigurnosti, za\u0161tite, osiguranja kvaliteta i pripravnosti u vanrednim situacijama.<\/p>\n\n\n\n

Nova regulativa obuhvati\u0107e i primenu nuklearnih tehnologija u zdravstvu, poljoprivredi i industriji, \u010dime se nuklearna energija postavlja kao stub nacionalnih napora za energetsku bezbednost.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: World Nuclear News <\/p>\n\n\n\n

S.A. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dr\u017eavni ministar Jitendra Singh predstavio je danas u indijskom parlamentu nacrt novog zakona koji predvi\u0111a revolucionarnu reformu nuklearnog sektora u<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1344,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[51],"class_list":["post-2593","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vesti","tag-indija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2593","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2593"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2593\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2594,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2593\/revisions\/2594"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1344"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2593"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2593"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nuklearnaperspektiva.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2593"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}